Velika Britanija razmatra zapljenu ruskih "shadow fleet" tankera
Velika Britanija razmatra mogućnost zapljene tankera povezanih s ruskom „shadow fleet“, što bi moglo otvoriti novu liniju konfrontacije s Moskvom u trenutku kada ruski prihodi od nafte bilježe snažan pad.
Britanski odbrambeni izvori potvrdili su da su u razgovorima sa saveznicima iz NATO-a razmatrane vojne opcije za preuzimanje „problematičnih“ brodova, iako do sada nije poduzeta konkretna akcija, piše Guardian.
Sumnjivi tankeri u evropskim vodama
Prema podacima Lloyd’s List Intelligencea, u januaru su u Lamanšu i Baltičkom moru uočena 23 tankera koji koriste lažne ili sporne zastave. Većina je povezana s izvozom ruske nafte prema Kini, Indiji i Turskoj.
Zajedničkom izjavom krajem januara, Velika Britanija, Njemačka, Francuska i druge NATO zemlje poručile su da svi brodovi u Baltičkom i Sjevernom moru moraju striktno poštovati međunarodno pravo, ostavljajući pravni prostor za eventualne zapljene.
Rizik eskalacije s Moskvom
„Kraljevska mornarica bi po pomorskom pravu mogla zaustaviti više brodova jer su faktički bez državljanstva, ali to nosi ozbiljne rizike eskalacije“, izjavio je Richard Meade, glavni urednik Lloyd’s Lista.
Prema njegovim riječima, američka zapljena ruskog tankera u Atlantiku prošla je uz blage reakcije Moskve, ali bi britanska ili evropska akcija vjerovatno izazvala snažniji odgovor Rusije.
Nakon ruske invazije na Ukrajinu, Zapad je uveo cjenovni plafon na rusku naftu, što je Moskvu navelo da uloži oko 15 milijardi dolara u kupovinu oko 400 starih tankera, čime je formirana tzv. „shadow fleet“.
Riječ je o slabo održavanim brodovima, često loše osiguranim i registrovanim pod zastavama zemalja sa slabom kontrolom, navode analitičari.
Koliki bi bio ekonomski udar?
Rusija dnevno proizvodi oko 10 miliona barela nafte, od čega se 5–6 miliona izvozi morem. Iako je nekoliko tankera posljednjih mjeseci oštećeno u napadima dronovima, podaci ne ukazuju na dramatičan pad izvoza.
Ipak, ruska ekonomija pokazuje znakove slabosti. Prema podacima Kijevskog instituta za ekonomiju, prihodi Kremlja od nafte i gasa pali su za 24% u 2025. godini, a njihov udio u državnom budžetu smanjen je sa 41% u 2022. na 22%.
Stručnjaci navode da Evropska unija razmatra potpunu zabranu pružanja pomorskih usluga, poput osiguranja, ruskim brodovima.
„Takva mjera, posebno ako bi bila praćena vojnim djelovanjem, bila bi izuzetno bolna za Moskvu“, ocijenila je Yuliia Pavytska, stručnjakinja za sankcije.
federalna.ba