Važno je ekonomski osnažiti žene žrtve nasilja

Neizrecivo je važno raditi na ekonomskom osnaživanju žena žrtava nasilja u porodici - poručili su učesnici konferencije "Ekonomsko osnaživanje žena žrtava nasilja“ održane u Sarajevu

Konferenciju je organizirao Gender centar Federacije Bosne i Hercegovine u suradnji s Komisijom za ravnopravnost spolova kao tijelom Predstavničkog doma Federalnog parlamenta te nevladinim organizacijama Infohouse i Fondacijom lokalne demokratije.

Prema izjavama, ispostavlja se da veliki procenat žena žrtava porodičnog nasilja, koje potraže utočište u sigurnim kućama, ekonomski ovise od nasilnika jer su nezaposlene.

Zbog toga je izuzetno bitno raditi, sistemski korodinirano i multidiciplinarno, na ekonomskom osnaživanju žrtava, izjavila je novinarima jedna od učesnica konferencije, predsjednica parlamentarne komisije za ravnopravnost spolova Alma Kratina.

- Mi kao komisija želimo da otvorimo ovo važno pitanje koje nažalost nije sistemski riješeno u našem zakonodavstvu. Zbog toga je neizrecivo važno ekonomsko osnaživanje koje se podržava, kako putem Federalnog zavoda za zapošljavanje, tako i projektima nevladinih organizacija i Gender centra Vlade Federacije. Kao Komisija, želimo u susret 8. martu, Danu žena, iskazati spremnost na požrtvovan rad, ne samo formalno već zaista suštinski, na rješavanju ovog pitanja – rekla je Kratina.

Uime Komisije je izrazila želju da aktuelni saziv Federalnog parlamenta bude 'parlament kontinuiteta' u pogledu rada parlamentarnih tijela na zaštiti osjetljivih grupa društva.

Prethodni saziv Komisije za ravnopravnost spolova je, podsjeća Kratina, uputio u parlamentarnu proceduru novi zakon o zaštiti od nasilja u porodici, rađen u suradnji s Fondacijom lokalne demokratije i Sigurnom mrežom.

Novi tekst predloženog zakona je u dobroj mjeri usklađen s odredbama Istanbulske konvencije i dobio je podršku, u formi nacrta, u oba doma Federalnog parlamenta.

Predsjednica Komisije za ravnopravnost spolova nada se da će u daljnjoj proceduri tekst biti još bolje dorađen kako bi krajnji ishod bio kvalitetan pravni okvir za zaštitu žrtava.

Lejla Hodović iz Gender centra Vlade Federacije Bosne i Hercegovine podsjeća da se 2023. navršava dvadeset godina otkako je u Federaciji BiH nasilje u porodici definirano kao krivično djelo.

Naglašavajući da je ekonomska ovisnost žrtve od nasilnika prepoznata kao jedan od najrasprostranjenijih uzroka ove vrste nasilja, Hodović napominje da je paralelno s kriminalizacijom nasilja, rađeno na unapređenju federalnog krivičnog zakonodavstva u skladu s Istanbulskom konvencijom.

- U januaru ove godine je Vlada FBiH donijela Strategiju o borbi protiv nasilja u porodici i mi zaista kontinuirano dajemo podršku kantonalnim institucijama i jedinicama lokalne samouprave da pružimo multidisciplinarni odgovor na ovu vrstu nasilja. Nije slučajno da u toku Sedmice ravnopravnosti spolova i povodom 8. marta govorimo o nasilju u porodici kao vrlo kompleksnom problemu u društvu, koji zahtijeva sinhronizirano djelovanje više međusobno povezanih faktora – izvršne i zakonodavne vlasti, nevladinih organizacija, medija, akademske zajednice i pojedinaca - kazala je Hodović.

Smanjenjem jaza vezanog za (ne)zaposlenost, zapravo se prevenirajuće djeluje na ovu vrstu nasilja, a konkretnim mjerama, žrtvi daje mogućnost da izađe iz začaranog kruga.

Sve dok se govori o ženama kao žrtvama porodičnog nasilja, nemoguće je govoriti o ravnopravnosti spolova, zaključila je Hodović.

Direktorica nevladine Fondacije Infohouse Dženana Alađuz, obrazlažući zašto je bitno govoriti o ekonomskom osnaživanju žrtava nasilja, navodi podatak iz prošlogodišnjeg istraživanja da 85 posto ispitanica koje žele vlastiti biznis nisu nikada dobile poticaj za razvoj preduzeća jer 46 posto njih nije ni znalo da poticaji postoje. U 27 posto slučajeva, proces apliciranja je bio previše komplikovan, a devet posto aplikantica nije ispunjavalo uvjete.

- Pitali smo i sve banke, sve privatne investitore da li su ikada dali novac za kredit ženama da pokrenu biznis. Iznimno mali postotak njih je odgovorio potvrdno; ostali su rekli da nisu jer su žene 'rizična kategorija', nemaju kolateral da nam daju za kredit. Manje od 30 posto žena u Bosni i Hercegovini su vlasnice nekih nekretnina – kazala je također Alađuz u izjavi novinarima.

Navela je vlastiti primjer da nije mogla samostalno, bez supruga, dobiti kredit veći od 5.000 KM od banke čija je klijentica budući da je žena i zaposlena u nevladinom sektoru, gdje radi još od 2003. godine.

federalna.ba/Fena