Varhelyi: Uloga civilnog društva neupitna u procesu proširenja EU

Varhelyi: Uloga civilnog društva neupitna u procesu proširenja EU

Evropski komesar za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelyi izjavio je danas u Ljubljani da je politika proširenja EU ponovo na vrhu evropske agende i da je uloga civilnog društva u tom procesu neupitna.

Varhelyi je istakao da je EU uvijek podržavala organizacije civilnog društva u regionu Zapadnog Balkana i da je za civilne i medijske organizacije od 2014. do 2020. dala 330 miliona eura, a da je za period od 2021. do 2025. dodijelila više od 350 miliona eura.

Na konferenciji "Nastavak uspješne priče o proširenju EU – donošenje koristi Zapadnom Balkanu prije pristupanja" koju je organizovao Evropski ekonomski i socijalni komitet (EESC), Varhelyi je rekao da civilno društvo ima takođe važnu ulogu u jačanju demokratskih institucija i da EU sarađuje s tim organizacijama u procjeni stanja u oblastima vladavine prava i osnovnih ljudskih prava.

"EU intenzivno radi na primjeni novog Plana rasta za Zapadni Balkan koji treba da doprinese ubrzanju reformi i socijalno-ekonomske konvergencije između zemalja regiona i EU i da na kraju otvori put ka članstvu u EU", rekao je Varhelyi u video poruci.

Istakavši da su finansijska sredstva predviđena tim planom uslovljena reformama, Varhelyi je ukazao na važnost organizacija civilnog društva u pripremi i nadgledanju sprovođenja tih reformi.

Potpredsjednica Vlade Slovenije i ministarka spoljnih i evropskih poslova Tanja Fajon izjavila je da 2030. godina može biti prilika za sve zemlje kandidate koje su spremne da se pridruže EU. "Živimo u vrijeme ozbiljnih geopolitičkih tenzija, klimatskih promjena, različitih kriza, mnogo ratova oko EU, nestabilnosti i potrebna nam je više nego ikad snažna, ujedinjena, povezana i proširena EU", rekla je Fajon.

Ona je istakla da je Slovenija jedan od najiskrenijih pristalica i snažan zagovornik proširenja EU na Zapadni Balkan i da je danas "geostrateški hitno" da se tim zemljama pomogne da sprovedu reforme i da se otvore vrata mladim generacijama.

Nijedna evropska država nije u stanju da se sama izbori sa geopolitičkim izazovima, rekla je Fajon i dodala da je proširenje na Zapadni Balkan ključno za mir i stabilnost u regionu.

Uključivanje zemalja kandidata u rad EESC je, prema njenim riječima, odličan korak jer je uloga civilnog društva ključna u promovisanju reformi i upozoravanju na nepravilnosti.

Predsjednik EESC Oliver Repke je izjavio da je potrebna postepena integracija i da se preduzmu koraci koji mogu danas mogu da se učine a ne da se čeka dan pristupanja u članstvo.

"Mi u EESC smo ubijeđeni da zemlje kandidati predugo čekaju bez jasne perspektive pridruživanja EU", rekao je Repke i dodao da će zato ta institucija održavati redovne sastanke, nadgledati i davati preporuke i podršku civilnom društvu.

"Nema alternative proširenju. Moramo da podržimo zemlje kandidate i civilno društvo da dostignu standarde EU prije proširenja", rekao je Repke, podsetivši da je EESC prva institucija EU koja je otvorila vrata zemljama kandidatima, odnosno njihovim predstavnicima sindikata, poslodavaca i civilnog društva.

Repke je rekao da će rad sa njima i njihovo iskustvo pomoći u radu EESC ali i u jačanju njihovih pozicija u svojim zemljama.

Prema njegovim riječima, veliko proširenje EU 2004. godine je donijelo velike koristi zemljama koje su se tada pridružile, u vidu povećanja BDP-a, socijalne kohezije, ali da je bilo veliki uspjeh i za EU jer joj je donijelo veću stabilnost.

Generalna sekretarka Saveta za regionalnu saradnju Majlinda Bregu istakla je da nema integracije u EU bez regionalne integracije i da dva plana Zapadnog Balkana i EU, Plan rasta i Zajedničko regionalno tržište, treba da približe zemlje regiona u socijalnom i ekonomskom razvoju.

"Neće biti širenja, produbljivanja EU ako region ne širi svoje zajedničko tržište i ako ne produbljuje integraciju među sobom i ako se ne fokusira na reforme koje treba da sprovede", rekla je Bregu.

Ona je istakla da je važno dati novu energiju procesu proširenja, ukazavši na pad podrške članstvu u EU na Zapadnom Balkanu za osam odsto od 2021, na 54 odsto kolika je podrška danas.

Na konferenciji su učestvovali članovi EESC-a, predstavnici civilnog društva iz zemalja Zapadnog Ballkana i zvaničnici Slovenije, a jedna od tema je bila uloga civilnog društva u procesu pristupanja EU i njegov doprinos sprovođenju Plana rasta EU za Zapadni Balkan.

federalna.ba/Beta

Oliver Varhely Tanja Fajon
Oliver Varhely Elmedin Konaković Mađarska
0 19.05.2024 13:44
Elmedin Konaković Oliver Varhely Rezolucija o genocidu u Srebrenici Mađarska
0 19.05.2024 10:55
Tanja Fajon Bliski istok posjeta
0 03.05.2024 12:57
Željka Cvijanović Tanja Fajon
0 25.03.2024 18:20