videoprilog Kristine Pranjić (Dnevnik 2)

Politikanstvo i demagogija ispred zdravlja građana

Zemlje regije su počele cijepljenje. Hrvatska odavno. Također i Srbija, koja je jedina na Balkanu građanima osigurala pravo na izbor tri cjepiva, Sinofarm, Sputnjik i Pfizer.

Nadležni u BiH građanima su osigurali, da budemo jasniji, pozvali ih na strpljenje. Cjepiva nisu stigla, niti se točno zna kada će. Cijepljenje nije počelo i ne zna se kada će. Edukacija zdravstvenih radnika počinje sutra. Mi čekamo na isporuku COVAX mehanizma koja neće biti dovoljna niti za cijepljenje zdravstvenih radnika. I tko je kriv?

Za uvoz lijekova koji imaju dozvolu Agencije za lijekove nije potrebno imati posebnu dozvolu. Što i nije neobično jer svakodnevno u našu zemlju stižu lijekovi. No, problem je jer ta ista Agencija još nije odobrila niti jedno cjepivo protiv koronavirusa. I to je razlog zašto ge ne kupujemo izravno. Međutim, zakon ipak predviđa rješenje i za taj slučaj.

Nadležna entitetska ministarstva i Odjel za zdravstvo Brčko Distrikta mogu odobriti uvoz lijekova koji nisu dobili dozvolu za stavljanje lijeka u promet u slučajevima:

a) hitnog uvoza za potrebe pojedinačnog liječenja, na prijedlog zdravstvene ustanove;
b) hitno potrebnog uvoza ograničenih količina lijekova koji nemaju dozvolu za stavljanje u promet, a neophodni su za zaštitu zdravlja stanovništva, na prijedlog zdravstvene ustanove;
c
) hitnog uvoza lijekova humanitarnog porijekla;
d) uvoza lijekova potrebnih za naučnoistraživački rad.

Stoga iz Agencije za lijekove prebacuju lopticu entitetskim ministarstvima zdravstva. Nesporno je, da im zakon stavlja nadležnost u ruke, ali, kao i obično postoji ali. Prema istom tom zakonu postoje uvjeti koje treba ispuniti i onaj koji lijekove proizvodi. Tako, da bi uopće došlo do mogućnosti primjene jednog članka zakona potrebno je prvo promijeniti drugi njegov članak, ali i Zakon o javnim nabavama.

“Nama se na raspisan javni tender može javiti samo zastupnik stranog proizviđača lijeka u Bosni i Hercegovini koji je istovremeno i veleprometnik i uvoznik lijeka i kao takav ima dozvolu od strane Agencije za medicinska sredstva i lijekove BiH. U konkretnom slučaju niti jedan od trenutnih proizvođača lijekova, koji su registrirali taj lijek u okviru Europske agencije za lijekove nema ispunjen taj zahtjev”, pojašnjava Snježana Bodnaruk, tajnica Ministarstva zdravstva FBiH.

Stoga, ako hoćemo cjepiva, moramo mijenjati zakone. Zvuči jednostavno i logično. Pogotovo u kriznoj situaciji kakva je trenutno. I nije nemoguće. Prijedlog je došao do i najvišeg zakonodavnog tijela u BiH.

“Da se omogući ljudima pregovarački postupak kako bismo odmah s proizvođačima vakcina mogli ući u proces nabavke istih. Zašto je to bitno? Ukoliko to ne uradimo od vakcinisanja u BiH neće bit ništa”, rekao je Zlatko Miletić, izaslanik u Domu naroda BiH.

I vjerovali ili ne - prijedlog je na sjednici odbijen. Opravdanje banalno: izmjene zakona treba predložiti Vijeće ministara. A oni ažurni kao i obično. Poručuju: budite strpljivi.

“Moramo shvatiti da je Bosna i Hercegovina složena država, da ne funkcionira na isti način kao sve države, pogotovo države Europske Unije. To je naša svakodnevnica i moramo to shvatiti i moramo naučiti da živimo s time”, kaže Ankica Gudeljević, ministrica civilnih poslova BiH.

“Rekao bih da proces nabavke vakcina je jedan veoma značajan proces i da u tom smislu ne treba imati dileme da ga nećemo provesti”, poručuje Staša Košarac. Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.

Još jedno obećanje. Još riječi, a bez djela. Ponovo politikanstvo i demagogija, ispred svega, pa i zdravlja građana. Jer upravo Bosna i Hercegovina ne funkcionira kao druge države. A rješenje je jednostavno.

Izmijeniti zakon i kraj agonije u priči o nabavi cjepiva i cijepljenju građana.

federalna.ba

BiH korona vakcine