Vakcina nije riješila problem, ali je smanjila posljedice

Gostujući u emisiji „Otvoreni studio“ Federalnog radija dr. Senad Huseinagić,direktor Instituta za zdravlje i sigurnost hrane zeničko-dobojskog kantona i dr Fatima Bašić,epidemiologinja u Institutu naglasili su važnost vakcinisanja i poštivanja epidemioloških mjera.

Institut za zadravlje i sigurnost hrane ZDK nedavno je objavio cjelovitu informaciju koja se odnosi na trenutnu situaciju ali i broj smrtnih ishoda u ovom kantonu tokom protekle dvije godine. Trenutno je evidentan porast broja inficiranih,šta pokazuje vaše analize i kakva je trenutna situacija dr. Huseinagiću?

-Mi pratimo sedmični period kada su u pitanju novoinficirani  i evidentan je porast novoinficiranih. Ono što prati veći broj slučajeva je manji broj hospitalizitanih nego prošle godine i najvjerovatnije se radi o dominaciji omikron soja, sudeći i po podacima na svjetskom nivou, gdje imamo jako brzo širenje infekcije, ali sa puno blažim  kliničkim slikama. Međutim, ovo je vrlo opasna situacija zbog ugroženih kategorija, hroničnih bolesnika i starih osoba i svih onih koji imaju problem sa imunim sistemom  jer, veliki broj ljudi i ne zna kakav je imunitet dok se ne suoči sa odredjenim izazovima i zato je važno da svi budemo društveno odgovorni i vrlo ozbiljni jer ,možemo da se nađjemo u kontaktu sa osobama koje neće da se moći izbore sa virusom. Poštivanje mjera, nošenje maske, distanca i higijena ruku je obaveza jer, možemo zarazitii druge i s obzirom na blage kliničke slike svako od nas može biti nosilac virusa, a da toga nismo ni svjesni. Trebamo biti odgovorni prema našem okruženju upravo zbog svih ovih činjenica, kazao je dr. Huseinagić.

Da imamo visok obuhvat imunizacijom imali bismo i blaže slike. U startu je rečeno da vakcina ne sprječava bolest, imamo situaciju da države koji imaju veći broj vakcinisanih imaju veliki broj oboljelih,ali sa blažim kliničkim slikama i sa mnjim brojem oboljelih. Ono što karakteriše ovu godinu je činjenica da je omikron postao dominantan i imamo puno blaže kliničke slike i možemo se nadati da je ovo početak kraja pandemije. Panedmija nije slučajno pandemija. To je potpuno nova vrsta virusa koji je ostavio posljedice i ne možemo očekivati da taj problem bude preko noći riješen. Nije ga riješila vakcinacija, ali je smanjila posljedice koje nosi ovaj virus,odnosno, bolest. Vakcine neće u stopostotnoj mjeri štititi, kao u slučaju gripe, one nisu sprječavale obolijevanje, ali su prouzrokovale mnogo blaže kliničke slike i manje obolijevanja koja su završavala i smrtnim ishodima. Treba apelovati i dalje da se ljudi vakcinišu i prime i treću dozu i da tako smanje rizik koji će se pojaviti, kazao je dr Huseinagić u emisiji.

Prema istraživanju INZ iz aprila 2021. godine,prije masovne vakcinacije,oko 42 procenta stanovnika imaloje imunitet prevedeno na ukupan broj stanovnika koji iznosi oko 150 hiljada hiljada u ZDK. Tada smo imali manje od 20 hiljada pozitivnih na korona virus,što znači da je više od sedam puta onih koji su se susreli sa virusom na neki način i pokazalo se da je najveći broj razvijenog imuniteta kod djece u dobi do 15 godina. Cilj  je da što veći broj građana stekne imunitet-vakcinacijom ili prebolijevanjem, navodi Huseinagić.

U ZDK se odvija kontinuirana vakcinacija no generalno, čini mi se, niste zadovoljni sa procentom broja vakcinisanih i odzivom građana bez obzira što se radi na promociji imunizacije dr Bašić?

-Vakcinacija protiv Kovida- 19 provodi se po planu koji je utvrdio Krizni štab. Imamo dovoljno vakcina na raspolaganju i vakcinacija teče prema planu. Kada je u pitanju provakcinisanost ne možemo biti zadovoljni.Prvom dozom u proces imunizacije  je ušlo nešto više od  30 posto stanovnika ZDK vakcinisano,a dodamo li tome i stanovnike koji su vakcinisani van države to je oko 40 procenata. Ne možemo s ovim podacimo biti s ovim zadovoljni ,prema smjernicama Federalnog Zavoda za javno  zdravstvo sve osobe starije od 15 godina se mogu vakcinisati. U posljednje vrijeme bilježimo pad odaziva na prvu dozu, a razlozi su vjerovatno kao i za ostale vidove vakcinacije, mislim na obavezni vid vakcinacije kao što je vakcinacije za 10 obiljenja kojim štitimo djecu.Zainteresiranost za vakcinaciju je niža ne samo kod nas nego i u okruženju pa i u svijetu jer ,postoje antivakseri,odnosno njihovi pokreti, koji su protivnici vakcinacije. Mislim da je ovaj trend kod nas na snazi više jer, u zemljama Zapadne Evrope je osviještenost ljudi o značaju vakcinacije kao preventivne mjere  je veća nego kod nas. Često se podliježe informacijama koje su neprovjerene i na taj način se pobuđuje strah kod ljudi i ljudi se odluče da se ipak ne vakcinišu .S obzirom na moj dug medicinski staž u kojem sam kontinuirano uz vakcinaciju, odgovorno  tvrdim da bolje,efikasnije i specifičnije mjera nema ovdje uključujem i Kovid 19. Mi danas dakle, nemamo bolju niti specifičniju mjeru primarne prevencije od vakcine. Vakcine tokom  vremena doživljavaju svoje usavršavanje kako u pogledu sigurnosti tako i u pogledu efikasnosti i zato je potrebno vrijeme. Pandemija je nešto novo za čovječanstvo i pandemije ne bi bilo da virus SarsCo2 nema takav potencijal za promjene i on se nanovo javlja u novom obliku i inficira one koji su osjetljivi i koji su izloženi. Svi smo osjetljivi i izloženi i sam koncept vakcine kroz virjeme mora doživljavati promjene,usavršiti se u smislu sigurnosti i efikasnosti. Mi sad ovo što imamo je najbolje što imamo i to bismo trebali iskoristiti. Vakcina štiti od teških formi i smrtnih ishoda, i moramo misliti o tome da je rizik koji bi mogla proizvesti i vakcina neznatan u  odnosu na moguće posljedicezaraze od virusa covida.Niko od nas ne zna kakve bi posljedice mogla izazavati bolest kod svakog pojedinca, izjavila je između ostalog gostujući u emisiji dr. Fatima Bašić, epidemiologinja u INZ ZDK.