Uprkos pritiscima, Zemaljski muzej ne odustaje: Prihod od Hagade za pomoć Gazi

Uprava Zemaljskog muzeja u Sarajevu nakon odluke da prihod od publikacije sarajevske Hagade donira kao pomoć narodu Palestine suočava se s pritiscima jevrejskih udruženja, prijetnjama, optužbama za antisemitizam. Poručuju kako će akciju nastaviti i novac uputiti putem nekog od humanitarnih udruženja palestinskom narodu. Bosna i Hercegovina stoljećima čuva Hagadu, koja je više puta spašavana od uništenja i simbol je otpora zlu i borbe za čovječnost.

Sarajevska Hagada – svjetski poznati srednjovjekovni rukopis – odnedavno je i simbol humanitarnog otpora. Zemaljski muzej odlučio je prihode od ulaznica i publikacije o Hagadi usmjeriti za pomoć Gazi, uz poruku solidarnosti s civilnim žrtvama. Iz muzeja poručuju da su primili prijetnje, ali da ostaju pri svojoj odluci.

„Sigurni smo da sarajevska Hagada nije slučajno izabrana. Mogli smo, naravno, odvojiti neka sredstva nevezana za sarajevsku Hagadu, ali želimo da privučemo pažnju na ovaj način, da skrenemo na pitanje problema. I uspjeli smo. Došli smo u sve svjetske medije“, ističe Mirsad Sijarić, direktor Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine.

Na odluku muzeja reagirala su jevrejska udruženja, kao i glavni evropski rabin Pinchas Goldschmidt, koji je kazao da se Hagada ne smije koristiti u političke svrhe.

„Sarajevska hagada, simbol jevrejske opstojnosti i suživota, sada se koristi kao politički alat. Eksploatacija jevrejske kulturne baštine od strane Zemaljskog muzeja predstavlja sramotan čin. Da li postoji filantrop spreman da je otkupi i sačuva njeno dostojanstvo?“, poručio je Goldschmidt.

Predsjednik Jevrejske zajednice u Bosni i Hercegovini Jakob Finci kaže da Bosna i Hercegovina vijekovima čuva Hagadu i kaže da je iznenađen odlukom muzeja.

„Takvom odlukom, nažalost, nećemo puno pomoći Palestini, a sigurno je da ćemo naškoditi imidžu Bosne i Hercegovine i našem multietničkom biću jer, rekao bih, Sarajevska hagada ne pripada ni muzeju ni Jevrejima, nego pripada državi Bosni i Hercegovini“, kaže Finci.

Podsjeća na višegodišnje finansijske probleme muzeja i pita se kako se sada bez teškoća raspolaže prihodima.

„Zemaljski muzej uvijek je bio u nekim finansijskim problemima. Nekoliko godina je čak bio i zatvoren. I nije se moglo ni prići muzeju - vrata su bila zakovana - a kamoli vidjeti Hagada. Sad se odjednom prihod tako jednostavno dijeli“, ističe Finci.

Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine osudila je opsadu Pojasa Gaze i smatraju da je borba za prava djece i civila koji umiru od gladi u Gazi civilizacijska obaveza. Simboličan potez muzeja smatraju odgovorom na tragediju koja se dešava naočigled svijeta.

„Ubijanje glađu je nešto najgore. Mislim da je važno da akademija digne glas i ona se, zapravo, pridružila organizacijama i vladama, intelektualcima u čitavom svijetu koji osuđuju takav način obračuna Izraela s Palestincima“, naglašava historičar prof. dr. Husnija Kamberović.

U domaćoj akademskoj zajednici oštro osuđuju izjave predsjednika Konferencije evropskih rabina, posebno njegov prijedlog da se Hagada otkupi.

„Takav pristup i odnos prema Hagadi je, zapravo, odnos prema nama, prema Bosni i Hercegovini. Takav stav i odnos treba snažno odbaciti jer Hagada stvarno i doista pripada samo nama“, zaključuje Kamberović.

Sarajevska Hagada za nas nije samo kulturno blago – ona je simbol zajedničke prošlosti, suživota i identiteta i ostaje na čuvanju u Zemaljskom muzeju, najstarijoj kulturnoj instituciiji u Bosni i Hercegovini.

federalna.ba