UN upozorava: Rekordno tople godine gotovo sigurne do 2030.

Svijet bi već do kraja ove decenije mogao svjedočiti novim temperaturnim rekordima, dok klimatska kriza nastavlja da se produbljuje zabrinjavajućom brzinom. Prema najnovijem upozorenju Svjetske meteorološke organizacije Ujedinjenih nacija (WMO), gotovo je izvjesno da će najmanje jedna godina do 2030. postati toplija od svih dosad zabilježenih, a stručnjaci upozoravaju da bi novi globalni rekord mogao pasti već 2027. godine, piše The Guardian.

U izvještaju koji je za WMO pripremio britanski Meteorološki ured (Met Office), navodi se da postoji čak 86 posto vjerovatnoće da će najmanje jedna godina između 2026. i 2030. nadmašiti 2024. kao najtopliju godinu otkako postoje mjerenja. Istovremeno, procjenjuje se i 75 posto vjerovatnoće da će prosječna globalna temperatura tokom petogodišnjeg perioda od 2026. do 2030. premašiti prag od 1,5 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskog prosjeka.

Naučnici ističu da klimatske promjene, izazvane prvenstveno sagorijevanjem fosilnih goriva i rastućim emisijama ugljendioksida, nastavljaju da zarobljavaju toplotu u atmosferi i dodatno intenziviraju ekstremne vremenske prilike širom planete.

Toplotni talasi već odnose živote

Dok Evropa i Velika Britanija prolaze kroz intenzivne toplotne valove, stručnjaci upozoravaju da posljedice klimatskih promjena više nisu prijetnja budućnosti, nego svakodnevna realnost. Globalno zagrijavanje već sada, prema procjenama, indirektno ili direktno uzrokuje smrt jedne osobe svake minute, a taj broj mogao bi nastaviti rasti ukoliko države hitno ne smanje emisije štetnih gasova.

Izvršni sekretar UN-a za klimatske promjene, Simon Stiell, upozorio je da su posljednji ekstremni vremenski događaji u Evropi još jedan alarmantan signal dubine klimatske krize.

„Najnoviji toplotni val u Evropi brutalan je podsjetnik na rastuće posljedice klimatske krize, kako po ljude tako i po ekonomije“, poručio je Stiell, naglašavajući da i brojni drugi dijelovi svijeta, uključujući Indiju i ostatak Azije, bilježe ozbiljne klimatske poremećaje.

Dodao je da zaštita ljudskih života, ekonomije i poslovnog sektora od ekstremnih vrućina i drugih klimatskih posljedica mora postati prioritet svake države, uz upozorenje da se zavisnost od fosilnih goriva mora mnogo brže smanjivati. Posebno je naglasio da su obnovljivi izvori energije danas često jeftiniji i brže dostupni od tradicionalnih fosilnih goriva.

Prag od 1,5 stepeni sve dalje, ali borba nije izgubljena

Naučna zajednica već godinama upozorava da bi zagrijavanje planete iznad 1,5 stepeni Celzijusa moglo izazvati mnogo ozbiljnije i učestalije klimatske ekstreme – od razornih suša i toplinskih valova, do snažnijih oluja i katastrofalnih poplava.

Istovremeno, prilagođavanje zajednica na nove klimatske uslove postajat će sve teže i skuplje. Ipak, stručnjaci ističu da je svaki djelić stepena koji se uspije izbjeći izuzetno važan jer direktno smanjuje razmjere štete.

Cilj Pariškog sporazuma, kojim se globalno zagrijavanje nastoji ograničiti na 1,5 stepeni iznad predindustrijskog nivoa, procjenjuje se kroz period od dvije decenije. Međutim, prema aktuelnim projekcijama, taj cilj postaje sve teže ostvariv.

Ipak, stručnjaci navode da je blaži cilj ograničavanja rasta temperature na dva stepena Celzijusa još uvijek dostižan – ali samo uz hitne i ambiciozne klimatske mjere na globalnom nivou. Izvještaj WMO-a procjenjuje da postoji manje od jedan posto vjerovatnoće da neka pojedinačna godina između 2026. i 2030. premaši granicu od dva stepena zagrijavanja iznad predindustrijskog prosjeka.

El Niño mogao dodatno podići temperature

Jedan od ključnih faktora koji bi mogao ubrzati rast temperatura jeste prirodni klimatski fenomen poznat kao El Niño, čija se pojava očekuje krajem godine.

Prema posljednjim prognozama američke Nacionalne uprave za okeane i atmosferu (NOAA), postoji čak 96 posto vjerovatnoće da će se El Niño razviti tokom perioda između decembra 2026. i februara 2027. godine, dok stručnjaci procjenjuju i oko 35 posto šanse za posebno snažan, tzv. „super El Niño“.

Ovaj fenomen nastaje zbog promjena vjetrova iznad Tihog okeana, što uzrokuje oslobađanje velike količine toplote iz okeana u atmosferu, dodatno podižući globalne temperature.

Vodeći autor izvještaja WMO-a, Leon Hermanson, istakao je da očekivani El Niño povećava mogućnost da upravo 2027. godina postane nova rekordno topla godina.

„Predviđa se pojava El Niña krajem 2026. godine, što povećava vjerovatnoću da naredna godina, odnosno 2027., bude nova rekordna godina po temperaturama“, upozorio je Hermanson.

Arktik se zagrijava tri puta brže od ostatka svijeta

Izvještaj također upozorava na posebno zabrinjavajuće promjene u arktičkom području, koje se zagrijava mnogo brže od ostatka planete.

Prognoze pokazuju da će narednih pet zima na Arktiku biti u prosjeku za čak 2,8 stepeni toplije od nedavnih prosjeka, što znači da se ta regija zagrijava više od tri puta brže od globalnog prosjeka.

Takav trend mogao bi imati ozbiljne posljedice po ledeni pokrivač, nivo mora, morske ekosisteme i vremenske obrasce širom svijeta.

Velike promjene i u padavinama

Osim temperatura, izvještaj donosi i projekcije o promjenama u količini padavina širom planete.

Prema procjenama meteorologa, sjever Evrope, područje Sahela u Africi, Aljaska i Siberija vjerovatno će tokom perioda od maja do septembra u narednih pet godina bilježiti više padavina nego što je uobičajeno.

S druge strane, amazonska prašuma mogla bi se suočiti s izraženijim sušnim periodima, što dodatno povećava zabrinutost zbog očuvanja jednog od najvažnijih svjetskih ekosistema i njegovog kapaciteta za apsorpciju ugljika.

Stručnjaci upozoravaju da će naredne godine biti ključne za globalnu klimatsku politiku, naglašavajući da brzina reakcije država može značajno odrediti koliko će ozbiljne biti posljedice koje čovječanstvo tek očekuju.

federalna.ba