Ukrajinski vojnik izlazi pred sud zbog sabotaže plinovoda Sjeverni tok

Ukrajinskom vojniku počet će suđenje u Hamburgu zbog optužbi da je učestvovao u jednom od najdrskijih činova sabotaže u poslijeratnoj evropskoj historiji – napadu na plinovode Sjeverni tok između Rusije i Njemačke 2022. godine.

Serhii Kuznetsov, oficir specijalnih snaga ukrajinske vojske, optužen je da je učestvovao u napadu na civilnu infrastrukturu, izazivanju eksplozije, oštećenju imovine i ometanju javnih usluga, što tužilaštvo dovodi u vezu s ratnim zločinima.

Kuznetsov, koji će na početku suđenja u srijedu biti identificiran samo kao Serhii K., u skladu s njemačkim zakonima o zaštiti privatnosti, naveden je punim imenom u nalogu za izručenje. Tereti se da je pripremio i izveo detonaciju najmanje četiri eksplozivne naprave, težine do 27 kilograma, na dubini od oko 80 metara ispod Baltičkog mora, u blizini danskog otoka Bornholm.

Sumnja se da je imao šest saučesnika, među kojima su bila četiri dubinska ronioca, stručnjak za eksplozive i kapetan broda. Oni su navodno koristili iznajmljenu jahtu i eksplozivne naprave s vremenskim mehanizmom za aktiviranje. I Kuznetsov i njegova država negiraju bilo kakvu umiješanost u napade.

Eksplozije teško oštetile plinovode

Eksplozije su se dogodile 26. septembra 2022. godine i teško oštetile plinovode izgrađene za transport ruskog prirodnog plina između Vyborga na zapadu Rusije i Lubmina, u blizini Greifswalda na sjeveru Njemačke.

U eksplozijama su probijeni plinovodi Sjeverni tok 1, koji su predstavljali glavnu rutu za isporuku ruskog plina Njemačkoj prije nego što je Moskva u augustu 2022. obustavila isporuke. Oštećen je i Sjeverni tok 2, koji je bio spreman za transport plina, ali nikada nije pušten u rad jer je Njemačka obustavila postupak izdavanja dozvole neposredno prije početka ruske invazije na Ukrajinu u punom obimu.

Napadi su se dogodili u vrijeme kada su evropske zemlje nastojale smanjiti ovisnost o ruskim energentima kao odgovor na agresiju Kremlja.

Otkrili su koliko je Evropa, a posebno Njemačka, ovisila o ruskom plinu, ali su i ukazali na netransparentnost tajnih operacija pod morem tokom rata.

Sigurnosni analitičari u početku su za napad optuživali Moskvu. Rusija je negirala umiješanost i optužila Sjedinjene Američke Države (SAD), koje su također odlučno odbacile te tvrdnje.

Njemačko tužilaštvo sumnjiči ukrajinske vlasti

Međutim, njemačko državno tužilaštvo u julu je optužilo ukrajinske „državne vlasti“ da su naredile napad, navodeći da je cilj bio „trajno obustaviti isporuku plina putem plinovoda i spriječiti Rusiju da prihodima od trgovine prirodnim plinom finansira ratne napore“.

Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy negirao je da je njegova zemlja bila uključena u napad.

Kuznetsov je uhapšen u augustu 2025. godine tokom porodičnog odmora u Italiji. Italijanska policija saopćila je da se predao bez otpora. Putovao je s lažnim pasošem. Izručen je Njemačkoj u novembru prošle godine, nakon što su propali pravni pokušaji da se to spriječi.

Uhapšen i drugi osumnjičeni

Još jedan osumnjičeni, Volodymyr Zhuravlyov, instalater klima-uređaja i ronilac amater, uhapšen je u augustu na sjeveru Hrvatske na osnovu evropskog naloga za hapšenje.

On se protivi izručenju Njemačkoj i zatražio je azil u Hrvatskoj. Negira bilo kakvu ulogu u sabotaži.

Svjesna potencijalno zapaljivih političkih posljedica suđenja, s obzirom na to da se Ukrajina praktično našla na optuženičkoj klupi zbog napada na zemlju koja joj je saveznica i jedna od najčvršćih ratnih saveznica, njemačka vlada odbila je komentirati suđenje.

Krajnje desničarska populistička stranka Alternative für Deutschland (AfD), koja bilježi veliki rast podrške u anketama, iskoristila je slučaj Sjeverni tok kako bi pojačala zahtjeve za obustavu njemačke pomoći Ukrajini i ponovno uspostavljanje plinovoda, uz obrazloženje da bi jeftine isporuke plina pomogle u ublažavanju krize troškova života.

Sjeverni tok godinama izazivao političke kontroverze

Suđenje privlači veliku pažnju, između ostalog i zato što je Sjeverni tok bio veoma kontroverzno pitanje i prije napada. U njegovu izgradnju i političku pozadinu bio je uključen ruski predsjednik Vladimir Putin, koji je zajedno s tadašnjim njemačkim kancelarom Gerhardom Schröderom omogućio da se plinovodom Sjeverni tok 1 zaobiđe Ukrajina kao tranzitna zemlja.

Nakon što je napustio kancelarsku funkciju, Putin je imenovao Schrödera za predsjednika nadzornog odbora kompanije Nord Stream AG. Schröder je prošle sedmice viđen na proslavi Putinovog rođendana.

Sud u Hamburgu odbio je zahtjev Rusije da učestvuje u suđenju kao suparnički tužilac. Kompanija Gazprom, koja je vlasnik plinovoda Sjeverni tok 2, tvrdila je da na to ima pravo zbog, kako je navela, teških ekonomskih posljedica napada.

Sud je obrazložio da bi troškovi popravke plinovoda bili visoki, ali da njihova obnova ne bi bila ekonomski nemoguća.

Optuženi bi se mogao pozvati na pravo na šutnju

Prema medijskim izvještajima, očekuje se da će Kuznetsov, čija vojna iskaznica pokazuje da je bio u aktivnoj vojnoj službi u vrijeme eksplozija, tokom suđenja koristiti pravo na šutnju.

Očekuje se da će njegov pravni tim predočiti izjave pod zakletvom dvojice njegovih vojnih nadređenih kako bi potkrijepio argument da mu je zabranjeno otkrivati detalje svojih vojnih aktivnosti.

Prema izvještajima, Kuznetsov je navodno primao naređenja od osobe koju smatraju glavnim organizatorom napada i koja je jedna od osoba koje su svjedočile u njegovu korist.

U Višem regionalnom sudu u Hamburgu zakazano je 16 termina suđenja, zaključno sa 17. decembrom, a dodatna ročišta očekuju se u januaru i februaru, prenosi The Guardian.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.