Ukrajinci odbili predaju Mariupolja, granatiran tržni centar u Kijevu

Ukrajinski zvaničnici kažu da su odbili noćas ultimatum Rusije da kapituliraju u Marijupolju, gradu pod opsadom. "Nema govora o predaji ili polaganju oružja. Već smo obavijestili rusku stranu", rekla je ukrajinska vicepremijerka Irina Vereščuk za ukrajinski list Pravda.

"To je namjerna manipulacija i pravo na uzimanje talaca", rekla je ona u osvrtu na ruski zahtjev. Rusko ministarstvo odbrane pozvalo je Ukrajinu da "položi oružje" i sačuva stanovnike i infrastrukturu lučkog grada Marijupolja.

"Pozivamo zvanične vlasti Kijeva da budu razumni i otkažu ranija uputstva koja obavezuju militante da se žrtvuju i da postanu 'mučenici Marijupolja'", rekao je direktor Ruskog nacionalnog centra za upravljanje odbranom Mihail Mizincev, u poruci koju je objavilo rusko Ministarstvo odbrane.

Prema njemu Rusija i Ukrajina dogovorili su se o putu kojim bi stanovnici Marijupolja mogli da odu do teritorije pod kontrolom Kijeva 21. marta.

"Od 10 sati, po moskovskom vremenu ... Rusija otvara humanitarne koridore iz Marijupolja ka istoku, i u saglasnosti sa ukrajinskom stranom ka zapadu", rekao je Mizinicev.

Vicepremijerka je rekla da "okupatori nastavljaju da se ponašaju kao teroristi". "Oni kažu da se slažu da uspostave humanitarni koridor i ujutru bombarduju mjesto evakuacije. Vlada čini sve što je moguće. Najvažnija stvar za nas je da spasemo živote i zdravlje naših građana", rekla je ona.

Prema lokalnim vlastima ruski vojnici su silom preselili oko 1.000 stanovnika grada ka Rusiji i oduzeli im ukrajinski pasoš, što je mogući ratni zločin. Vicepremijerka je zatražila da se prioritet da humanitarnom koridoru i dozvoli da izađe oko 350.000 ljudi još blokiranih u Marijupolju.

Marijupolj, na jugu zemlje je jedan od glavnih ciljeva u ratu koji Vladimir Putin vodi u Ukrajini, navodi France presse. Taj grad predstavlja kopneni most između ruskih snaga na Krimu na jugozapadu i teritorije pod kontrolom Rusije na sjeveru i istoku.

Grad u kome većinski živi rusofono stanovništvo trpi jake udare ruskih snaga od početka invazije 24. februara.

Bijela kuća je objavila da će američki predsjednik Joseph Biden otputovati u petak u Varšavu da razgovara sa svojim poljskim kolegom o ruskoj invaziji.

Biden će prethodno ići u Belgiju da se sastane sa vođama NATO, G7 i Evropske unije, navela je Bijela kuća.

U ruskom napadu na Kijev poginulo osam osoba

Najmanje osam osoba je poginulo u napadu ruske vojske na tržni centar u kijevskom okrugu Podilski kasno u nedjelju, saopštile su lokalne vlasti u ponedjeljak.

"Oružane snage Ruske Federacije, koristeći sredstva ratovanja zabranjena međunarodnim pravom, izvele su u nedjelju uveče raketni napad na kijevski okrug Podilski. Prema preliminarnim podacima, tržni centar je uništen usljed granatiranja i vatre, a poginulo je najmanje osam osoba", objavilo je ukrajinsko Tužilaštvo na Telegramu.

Ranije je Državna služba za vanredne situacije Ukrajine u Kijevu objavila da su u ruskom napadu na tržni centar poginule četiri osobe, a povrijeđena jedna.

Iz Tužilaštva su saopštili da se na mjestu događaja nalaze spasilački timovi i službenici za provođenje zakona.

Zaustavljeno curenje amonijaka u fabrici u ukrajinskom gradu Sumiju

Curenje amonijaka u hemijskoj fabrici u istočnom ukrajinskom gradu Sumiju koje je zagadilo široku oblast je suzbijeno, javili su danas ukrajinski zvaničnici.

Guverner regiona Sumi Dmitro Živicki nije rekao šta je izazvalo curenje, a zagađenje se proširilo na oko 2,5 kilometra u svim pravcima iz fabrike Sumikimprom koja proizvodi đubrivo. Fabrika se nalazi na istočnom obodu grada od oko 263.000 stanovnika, koji je posljednjih sedmica pod čestim grantiranjem ruskih snaga.

Rusko ministarstvo odbrane sinoć je saopštilo da su "nacionalisti minirali" instalacije za skladištenje amonijaka i hlora u fabrici Sumikimprom "sa ciljem masovnog trovanja stanovnika regiona Sumi u slučaju da u grad uđu ruske oružane snage", prenijela je agencija France presse.

Prema procjenama Ujedinjenih nacija, najmanje 902 civila su ubijena, a oko 1.459 ranjeno u Ukrajini otkako je Rusija 24. februara pokrenula rat protiv svog zapadnog susjeda.

Iz UN-a kažu da su brojke stradalih vjerovatno mnogo veće, jer uslovi na terenu otežavaju verifikaciju.

Više od 3,38 miliona izbjeglica pobjeglo je iz Ukrajine od početka rata, dok se procjenjuje da je oko 6,5 miliona interno raseljeno u zemlji.

federalna.ba/agencije