UKC-u Tuzla zbog trovanja gljivama javile se 23 osobe, neke u teškom stanju

Zbog trovanja gljivama na Univerzitetsko-klinički centar Tuzla javile su se 23 osobe, dok je nekoliko pacijenata zadržano na bolničkom liječenju zbog težih stanja. Stručnjaci upozoravaju da se gljive ne beru ukoliko niste vrsni poznavatelj jer mnogo jestivih gljiva ima svoje dvojnice čijom konzumacijom mogu biti smrtne posljedice.

„Pacijenti su došli zbog simptoma proljeva, povraćanja, mučnine, neki su imali vrtoglavicu, poremećaj stanja svijesti, halucinacije, pospanost i potpuno besvjesno stanje, odnosno koma“, navodi infektolog dr. Alma Trnačević.

Stručnjaci kažu da su vremenske prilike koje imamo posljednjih 20-ak dana pogodovale gljivama te da su one naglo izrasle, a povećana  je i berba. Mnoge jestive gljive imaju svoje otrovne dvojnice koje mogu biti izrazito opasne po zdravlje, kao naprimjer zelena pupavka koja dovodi do zatajenja jetre.

„Ona može u različitim fazama svog razvitka da bude u nekoliko različitih boja: na početku dok je jako mlada može biti potpuno bijela pa je ljudi zamijene s nekim šumskim šampinjonima, kad je zelenskasto-žućkasta može da se zamijeni s nekim zekama“, ističe magistrica biologije Samela Selimović-Ćehajić.

Ostale vrste gljiva koje se često mogu pomiješati s otrovnicama su blagva, lisičarka i vrganji. Muris Mašić nije vrsni poznavalac gljiva te se zbog toga drži berbe samo onih za koje je potpuno siguran da su jestive i da nisu otrovne.

„Ako je ne mogu identifikovati kao gljivu koja je sigurno jestiva - neću joj ni prići ni dirati je rukama, jer ima opasnih gljiva i dovoljno da je dodirnete i da kasnije liznete prst, pa da bude kobni ishod“, upozorava on.

Pored svega navedenog postoje i određeni mitovi kojima se ljudi vode, a koji nisu tačni.

„’Ukoliko je životinja napala gljivu ona je jestiva, neće ni životinja ono što je otrovno.’ To nije istina zato što postoje vrste pupavki koje su za nas smrtno otrovne, a za puževe poslastica. Također, ‘ukoliko gljivu dovoljno termički obradimo ona je jestiva, iako je bila otrovna’. To isto nije istina“, ističe Selimović-Ćehajić.

Stručnjaci još navode da jestive gljive nikako ne treba stavljaju u plastične vrećice te savjetuju da ne kupujete gljive od uličnih prodavaca ili na pijacama, ako niste sigurni da su te osobe vrsni poznavaoci gljiva.

federalna.ba