Ugrožen izvoz šljive i krastavaca kornišona iz BiH u EU
Nakon što su prošli bezbroj dokumentacionih barijera, kontrola inspektora iz EU i ispunili stroge uslove, proizvođači i izvoznici krastavaca kornišona i šljive iz Bosne i Hercegovine ponovo su na koljenima. Višegodišnjim trudom i zalaganjem uspjeli su ući na tržište EU i nekoliko svjetskih tržnih centara u kojima plasiraju bh. proizvode, a sada zbog administrativnih procedura na graničnim prijelazima sa Hrvatskom tapkaju u mjestu. Prijete im i višemilionski gubici.
Jedan od njih je i Bahrija Ribić iz Šatorovića kod Brčkog. Uzgojem voćnih kultura se bavi više od deset godina. Objašnjava nam da je proces do konačnog ubiranja prvog ploda dugotrajan.
„Da biste prvu marku vratili, prvi fening, treba da prođe minimalno četiri godine i da se voćki maksimalno posveti, tri-četiri prskanja, tri-četiri otkopavanja mladih sadnica i to su troškovi pozamašni“, objašnjava on.
Uz pomoć kompanije Maočanka iz istoimenog mjesta, kao i svi ostali proizvođači šljive iz podmajevičkog kraja, bori se sa administrativnim procedurama kada je u pitanju izvoz. Tržište za plasman je osigurano, ali glavobolje izvoznicima krastavaca kornišona i šljive iz oba entiteta i Brčko distrikta BiH stvara radno vrijeme fitosanitarnih inspektora na graničnim prijelazima u Hrvatskoj.
„Radno vrijeme fitosanitarnih inspektora je ograničeno samo radnim danom od 7:00 do 15:00 sati, što je nepojmljivo jer sve carinske službe rade 24 sata i subotom“, ističe Ibrahim Tursunović, predsjednik Asocijacije Bh. šljiva.
Tako su velike količine šljive u Maočanki lagerovane u hladnjačama i čekaju na izvoz, iako su ispoštovani i strogi uslovi kupaca iz zemalja Evropske unije, a koje se tiču kvaliteta ploda.
„Mi robu ne možemo izvoziti od petka do ponedjeljka. Znači, svezanih smo ruku i ne možemo ispoštovati termine isporuka i zahtjeve kupaca“, dodaje Tursunović.
Od proizvodnje šljive i krastavaca kornišona živi 10 hiljada porodica u našoj zemlji koje posjeduju registrovana poljoprivredna gazdinstva. Godinama su gradili imidž sigurnog proizvođača za zemlje EU, a sada im je taj imidž, zbog nemogućnosti izvoza, ugrožen.
„Na ovaj način se poskupljuju troškovi, ne mogu da se ispoštuju rokovi isporuke i naši proizvođači plaćaju već penale na takve stvari, a pogotovo što se umanjuje vrijednost faktura zbog smanjenog kvaliteta proizvoda“, tvrdi Suad Selimović, sekretar Udruženja za poljoprivredu pri Privrednoj komori TK.
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac najavio je skoro rješavanje ovog problema. Proizvođači šljive i krastavaca kornišona nisu baš ubijeđeni da će biti tako, budući da sastanak sa ministrom čekaju duže od godinu. No, ukoliko ova praksa bude nastavljena, izvoznici iz naše zemlje bi mogli biti u višemilionskim gubicima.
federalna.ba