Ovogodišnji urod šljive u Brčkom gotovo da i ne postoji
Zbog vremenskih neprilika, ovogodišnji urod šljive u Brčkom gotovo da i ne postoji. Voćari bilježe ogromne štete, a troškovi proizvodnje su sve veći. Godina koju će, kažu, dugo pamtiti – kao jednu od najgorih za voćarstvo.
Na dva hektara voćnjaka, Rašid Zukić iz Šatorovića već decenijama uzgaja šljive za izvoz u Evropsku uniju. Ove godine – jedva za domaće potrebe.
„Šljive su podbacile 85% - to znači da smo propali ovu godinu. Jako skupa su sredstva, skupa su gnojiva, skupi su preparati za tretiranje. Bože moj, mi sad ne možemo ništa promijeniti, takva je situacija“, kaže Rašid Zukić.
Kišno proljeće, kasni mrazevi, visoka vlaga, a zatim i nedavni led – sve je to ostavilo teške posljedice po ovogodišnji rod šljive. Prve sorte, poput čačanke rane i ljepotice, dale su minimalne prinose. Umjesto uobičajene slike prepunih voćnjaka i gajbi spremnih za izvoz – prazne grane, šteta na terenu i razočarani proizvođači.
„Šatorovići su u prosjeku imali godinama 2.500-3.000 tona šljive. Ove godine je to jedva od 250-300 tona. Od čačanke rane, čačanke ljepotice, stenleja. Daj Bože da bude 300 tona u cijeloj mjesnoj zajednici koja je proizvodila i preko 3.000 tona šljive za izvoz, s tim da je bilo šljive i za industriju u tom periodu“, ističe Bahrija Ribić.
Zbog drastičnog pada prinosa, ni otkup nije krenuo uobičajenim tempom. Iako je kvalitet šljive, kažu otkupljivači, uglavnom dobar, količine su premale da bi posao tekao normalno. Trenutna otkupna cijena iznosi oko marku i po, ali roda jednostavno nema – voćari ovu godinu opisuju kao nezapamćenu.
„Dolazi nam nekih 15% naših potreba koje imamo za izvoz. Šljivu plasiramo uglavnom na tržište EU za velike lance, tako da je problem i sa kupcima. Ne možemo da ispoštujemo planove za ovu godinu“, navodi Ibrahim Tursunović, otkupljivač.
Zbog ogromnih gubitaka, voćari očekuju podršku nadležnih institucija. Nadaju se da će naredna godina donijeti više sunca i manje štete – jer ova, kažu, nije donijela ni rod, ni nadu.
federalna.ba