Ugradnja solarnih panela: Građani mogu dobiti do 7.000 maraka

Solarni paneli kao alternativni način proizvodnje električne energije omogućavaju građanima i privrednicima da viškove proizvedene energije predaju elektroprivredama. Zakonski okvir za to postoji, ali je njegova primjena u Bosni i Hercegovini još u povojima. Početkom ovog mjeseca Operator za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju Federacije Bosne i Hercegovine raspisao je javni poziv za sufinansiranje ugradnje solarnih panela, a interes građana je veliki.

Milionska podrška za solarne panele

Četiri miliona maraka vrijednost je javnog poziva za finansiranje prelaska na solarnu energiju. Aplikanti su podijeljeni u dvije kategorije. Za sufinansiranje 50 posto troškova, odnosno do 7.000 maraka, Operator je namijenio 2,8 miliona maraka. Preostalih 1,2 miliona maraka namijenjeno je socijalnim kategorijama, kojima će troškovi biti pokriveni u cijelosti.

„Kada je riječ o drugom dijelu, koji se odnosi na socijalnu komponentu i obuhvata 100 domaćinstava, troškove refundiramo nakon završetka“, pojasnio je Goran Valka, v. d. predsjednika Uprave Operatora za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju Federacije Bosne i Hercegovine.

Kušliugić: Procedura se mora unaprijediti

Građani koji proizvode električnu energiju za vlastite potrebe, a viškove predaju u mrežu, poznati su kao prosumeri. Njihov broj u Bosni i Hercegovini raste, ali administrativne procedure i dalje predstavljaju prepreku.

„Napokon imamo nekoliko stotina registrovanih prosumera. Procedura je vjerovatno još složenija nego što bi trebala biti, ali pretpostavljam da smo tu proceduralnu barijeru koliko-toliko prevazišli“, kazao je Mirza Kušljugić, predsjednik Upravnog odbora Centra za održivu energetsku tranziciju ReSET.

Protekle godine polovina ukupne potrošnje električne energije u zemlji odnosila se na domaćinstva. Budući da su krovovi objekata pogodni za postavljanje solarnih panela, proizvodnja električne energije u domaćinstvima važna je za dekarbonizaciju, odnosno smanjenje upotrebe fosilnih goriva.

Kušljugić ukazuje na to da razvoj solarne energije treba pratiti i prilagođavanje elektroenergetske mreže drugim oblicima elektrifikacije.

„To znači omogućiti ljudima da postavljaju fotonaponske elektrane, a sutra i baterije, ali i pripremiti mrežu i građane za ono što ih vrlo brzo očekuje – elektrifikaciju grijanja pomoću toplotnih pumpi“, istakao je Kušljugić.

Građani prepoznaju prednosti ulaganja

Interes za ovaj model proizvodnje električne energije sve je veći i među građanima. Ugradnju solarnih panela vide kao dobru ideju i dugoročnu investiciju, iako početni troškovi mogu biti prepreka.

„To je odlična ideja, to se dešava i u nekim evropskim zemljama.“

„Mislim da je to dobro, ko god može da postavi panele.“

„To je sigurno dobra investicija, samo malo dugoročnija.“

„Kada bih bio u mogućnosti, postavio bih ih, ali mislim da nije baš jeftino uspostaviti takav sistem.“

Povrat ulaganja za deset godina

Ugradnja solarnih panela za prosječno domaćinstvo košta oko 10.000 maraka. Procjene su da se uložena sredstva mogu vratiti za deset godina. Međutim, uz subvencije i očekivani rast cijena električne energije, period povrata ulaganja mogao bi biti i znatno kraći. Operator najavljuje nove javne pozive.

„To je jako važno za naše građane koji možda u ovom trenutku nisu stigli da se prijave ili nisu bili u mogućnosti. Ostavlja se prostor da se prijave naredne godine i učestvuju u javnom pozivu“, kazao je Valka.

Iako regulativa postoji, administrativne procedure i prikupljanje dokumentacije prilično su složeni i otežavaju proces. Zbog toga je nužno da nadležni donesu podzakonske akte kojima bi se procedure ubrzale.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.