Uganda bi mogla biti domaćin prvog centra za povratak migranata koje EU ne prihvata
Uganda bi naredne godine mogla postati domaćin prvog centra za povratak neregularnih migranata iz Evrope, prema planu na kojem radi pet članica Evropske unije.
Bilateralni pregovori koje s Ugandom vode Njemačka, Austrija, Nizozemska, Danska i Grčka ušli su u odmaklu fazu. Dogovor bi podrazumijevao i finansijsku naknadu Ugandi, piše grčki list Kathimerini, pozivajući se na diplomatske izvore.
Prijedlog se zasniva na ideji da bi se brojni migranti radije dobrovoljno vratili u zemlje porijekla nego ostali u Ugandi.
Ministri zaduženi za migracije iz pet država članica EU trebali bi se sastati 4. septembra u Kopenhagenu kako bi procijenili napredak pregovora. Nakon toga se očekuje da tehnički timovi do kraja mjeseca otputuju u Afriku na završne razgovore.
U centru bi bilo do 10.000 migranata
Centar bi u početku funkcionirao kao pilot-program, a u njemu bi bilo smješteno između 5.000 i 10.000 migranata kojima je odbijen zahtjev za azil u zemljama u koje su prvobitno stigli.
Prema planu, uglavnom bi se radilo o muškarcima koji su pravili probleme u prihvatnim centrima za migrante, dok bi djeca bila izuzeta iz programa.
Očekuje se da bi prvi centar mogao početi s radom tokom predsjedavanja Grčke Evropskom unijom, koje počinje u julu 2027. godine.
Dio nove politike Unije
Inicijativa je zajednički projekt pet država članica i zasniva se na novoj uredbi EU prema kojoj osobe kojima je odbijen zahtjev za azil mogu biti prebačene u centre izvan EU dok se ne organizira njihov povratak u zemlju porijekla, ukoliko odbijaju dobrovoljno napustiti teritorij.
Osim Ugande, kao moguće lokacije za otvaranje centara razmatrane su i druge afričke zemlje. Ruanda i dalje predstavlja glavnu alternativu, dok se od Kenije, prema pisanju Kathimerinija, izgleda odustalo.
Evropska komisija nije uključena u pregovore
Evropska komisija nije uključena u pregovore o otvaranju centra, izjavio je njen portparol novinarima, prenio je EUobserver.
Otvaranje ovakvih centara nema podršku svih članica EU. Među najglasnijim kritičarima su Francuska i Španija.
Raniji planovi Velike Britanije i Italije za otvaranje sličnih centara u Ruandi i Albaniji suočili su se sa značajnim pravnim preprekama i kritikama organizacija za zaštitu ljudskih prava.
Upozorenja zbog mogućih kršenja ljudskih prava
Komesar Vijeća Evrope za ljudska prava Michael O'Flaherty u julu je uputio pisma Austriji, Danskoj, Njemačkoj, Grčkoj i Nizozemskoj, upozorivši da centri za povratak i drugi aranžmani za prebacivanje stranih državljana u treće zemlje nose „značajne rizike po ljudska prava“.
Među navedenim rizicima su zlostavljanje i proizvoljno pritvaranje, a O'Flaherty je pozvao na uvođenje odgovarajućih zaštitnih mehanizama.
federalna.ba/Beta
Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.