Učesnici Marša mira prelaze Udrč: Dolazimo zbog onih kojih nema
Više od četiri hiljade učesnika "Marša mira", koji je jučer krenuo iz Nezuka, kod Sapne, put Potočara kako bi odali počast hiljadama ubijenih u genocidu u Srebrenici u ljeto 1995. godine, prelazi planinu Udrč.
Na trasi od Nezuka do Potočara učesnici su ranijih godina prolazili maršrutom: Nezuk - Baljkovica - Parlog - Crni Vrh - Snagovo - Liplje - Jošanica - Donja Kamenica - Bakrači - Glodi - Udrč - Cerska - Kaldrmica - Đugum - Mravinjci - Burnice - Kameničko Brdo - Ravni Buljim - Jaglići - Šušnjari - Budak - Potočari (Memorijalni centar).
Među prvima Udrč je prešao 15-godišnji Emsudin Pekarić iz Gradačca.
"Put je relativno težak, ali meni ne predstavlja velike probleme, kada je riječ o kretanju. Trudim se koliko mogu. Ja sam mlad pa mi nije teško. Još malo pa ću napuniti 15 godina. Na 'Marš mira' sam krenuo sa poznanicima. Ovo mi je prvi put", ispričao je Emsudin za Anadolu.
Kako je kazao, prelazak preko Udrča nije mu bio toliko težak.
"Za sat vremena sam se popeo na Udrč. Bilo je emotivno. Pričali su mi kako su 1995. godine bile ovdje samo kozje staze, nisu bili putevi kao danas", dodao je Emsudin.
I Besim Tirić iz Cazina stigao je na plato planine Udrč.
"Ovo mi je 16. put da učestvujem u 'Maršu mira'. Nisam učestvovao samo u vrijeme pandemije i prošle godine. Dolazim zbog onih kojih nema. Njima odajemo počast. Na putu su nam najpotresnije grobnice pored kojih prolazimo. Mi koji godinama prolazimo ovim putem, osjećamo ta područja, u zraku se nešto osjeća. U jednoj šumi se još osjeća miris tih grobnica", poručio je Besim.
Amina Omerović (21) iz Tuzle u "Maršu mira" učestvuje drugi put.
"Teško je i naporno ići, ali ne planiram da odustanem. Osjećaj nakon 'Marša mira' je nevjerovatan. Moji roditelji su iz Kamenice tako da sam kao mala viđala grobnice i to mi nije toliko strašno", izjavila je Amina.
"Marš mira" koji se ove godine organizuje 19. put u okviru obilježavanja 28. godišnjice genocida nad Bošnjacima "Sigurne zone Ujedinjenih nacija" Srebrenica, za preživjele Srebreničane predstavlja neku vrstu liječenja trauma ali i obavezu da svoja iskustva i priče ispričaju i prenesu mlađim generacijama.
"Marš mira" traje tri dana i učesnici pješače na stazi dugoj oko stotinu kilometara od Nezuka do Potočara. Ovom stazom u suprotnom smjeru, od Potočara do Nezuka, su se u julu 1995. godine izvlačili i probijali Bošnjaci prilikom okupacije i zauzimanja "Sigurne zone Ujedinjenih nacija" Srebrenica od strane srpskih vojnih i policijskih formacija.
Učesnici "Marša mira" dnevno pješače oko 30 kilometara i na određenim mjestima staza je izuzetno naporna, nepristupačna i zahtjeva solidnu fizičku spremnost učesnika.
Kolonu "Marša mira" svake godine predvode veterani koji su uspjeli preživjeti put smrti i genocid iz jula 1995. godine.
Učesnici "Marša mira" nakon dolaska u Potočare imaju priliku i mogućnost da 11. jula prisustvuju komemoraciji, dženazi i ukopu identificiranih žrtava genocida, pronađenih u nekoj od masovnih grobnica na lokalitetima kojima su i sami prolazili u toku pješačenja.
U mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari do sada je ukopana 6.721 žrtva genocida počinjenog nad Bošnjacima 1995. godine, dok je na drugim lokacijama ukopano još 237 žrtava, u skladu sa željama njihovih porodica. I dalje se traga za oko hiljadu ubijenih.
Pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS), pod komandom tadašnjeg predsjednika RS-a Radovana Karadžića i glavnog komandanta VRS-a Ratka Mladića, tokom genocida u Srebrenici i okolini u julu 1995. godine ubili su više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka.
Zločin u Srebrenici, najveći na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata, okarakterisan je kao genocid pred domaćim i međunarodnim sudovima.
Radovan Karadžić pravomoćno je osuđen pred Mehanizam za međunarodne krivične sudove
(MMKS), nasljednikom Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u Hagu na kaznu doživotnog zatvora za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja tokom rata u BiH.
Ratko Mladić također je proglašen krivim za genocid i osuđen na doživotnu kaznu zatvora pred istim sudom u Hagu.
Za zločine na području Srebrenice osuđeno je najmanje 47 osoba na više od 700 godina zatvora.
federalna.ba/AA