Učenici i roditelji se bore protiv zatvaranja škola u Italiji

Italija je zemlja koja je zatvorila svoje škole duže od bilo koje druge zemlje u Evropi u očajničkoj namjeri da obuzda prvi val pandemije koronavirusa, prenosi Anadolu Agency (AA).

Sada, dok se bori s drugim valom, mnogi roditelji i učenici strahuju da će biti posljednji koji će se ponovo otvoriti.

Kako je nastava nastavljena sredinom septembra nakon šestomjesečne pauze, drugi val infekcija COVID-19 zatekao je vlasti potpuno nespremne.

Kada je krivulja zaraze ponovo naglo skočila u oktobru, srednje i visokoškolske ustanove su zatvorene širom Italije, prebacujući se ponovo na učenje na daljinu.

Posljednjih sedmica učenici, nastavnici i roditelji izašli su na ulice od sjevera do juga, u Milanu, Torinu, Rimu i Napulju, pozivajući na trenutno otvaranje, uoči božićnih praznika.

Međutim, prema najnovijoj vladinoj odluci, četvrtina italijanskih srednjoškolaca nastavit će učenje putem interneta i u januaru, a samo 75 posto njih moći će se vratiti na nastavu koja počinje 7. januara.

Luca Biscuola (17) osnivač je pokreta učenika u Milanu, jednom od najteže pogođenih područja u oba vala pandemije.

Zajedno sa stotinama drugih srednjoškolaca, on traži od lokalnih vlasti da im omoguće da se što prije vrate u škole.

I učenici i roditelji žale se da su stariji učenici tokom šest mjeseci bili na nastavi najviše 20 dana, bez mogućnosti da nadoknade vrijeme tokom ljeta.

Kulturna šteta zbog zadržavanja djece toliko dugo upoređena je s emocionalnom, upozorili su roditelji.

Lisa Jucca, majka dvanaestogodišnjeg učenika koji se u novembru vratio u školu, suosnivač je aktivističke grupe pod nazivom "Scuola!" (U školi!), koja svakodnevno održava protest pred gradskim vijećem Milana.

"Moja kćerka se rado vratila na nastavu. Tokom zaključavanja primijetila sam da više ne želi izlaziti, izgubila je želju. Škola je glavno središte za agregaciju mladih", rekla je Jucca.

Stručnjaci su primijetili da su djeca i tinejdžeri pokazivali rastuće simptome depresije i anksioznosti nakon dugog karantina koje su centralne vlade širom Evrope uvele kako bi blokirale širenje virusa.

Nedavno istraživanje objavljeno u časopisu Američke akademije za dječiju i adolescentnu psihijatriju analiziralo je učinke izolacije, usamljenosti i mentalnog zdravlja na djecu i mlade između četiri i 21 godine.

Rezultati su pokazali da riskiraju razvoj depresije tri puta više od odraslih osoba nakon "socijalnog bloka" izazvanog pandemijom. Efekti izolacije mogu trajati i do devet godina.

Roditelji su također primijetili da je zatvaranje škola pogodilo učenike, kako sa socijalnog, tako i s psihološkog stanovišta.

"Na kocku stavljamo budućnost ove zemlje, ne samo obrazovanje, već i ravnotežu ove djece", rekao je Mario Pau, otac 16-godišnjeg učenika. 

federalna.ba/AA