U Zenici obilježena 837. godišnjica Povelje Kulina bana, simbola bosanske državnosti

U organizaciji Foruma građana Zenica održana je centralna manifestacija povodom obilježavanja 837. godišnjice Povelje Kulina bana, jednog od najznačajnijih dokumenata srednjovjekovne Bosne. Povelja predstavlja neoboriv dokaz stoljetnog kontinuiteta bosanske državnosti, jezika i pismenosti.

Više od osam stoljeća od njenog nastanka, Povelja Kulina bana i dalje predstavlja važan simbol bosanske državnosti, kulturno-historijskog naslijeđa i kontinuiteta Bosne i Hercegovine. Povelja je napisana 29. augusta 1189. godine, kada je tadašnji bosanski vladar Kulin ban dubrovačkom knezu garantovao slobodnu trgovinu u Bosni bez ikakvih naknada.

Povelja kao pravni dokument

„To je najstariji pravni dokument kod Slavena uopće. Dakle, to je dokument bosanskohercegovačke pismenosti pa ga današnji dan proglašavaju i danom pismenosti. To je dan prvog pravnog akta u historiji Bosne i Hercegovine“, kazao je prof. dr. Dževad Drino, član Predsjedništva Foruma građana Zenica.

„Nije bilo slučajno što je u 19. stoljeću ruski car zapravo poslao svoje agente u Dubrovački arhiv da otuđe tu povelju i da je donesu u Sankt Peterburg, u carsku biblioteku, jer je on želio da baštini upravo tu starinu svih slavenskih naroda na području Evrope“, istakao je doc. dr. Dženan Dautović, historičar i kustos u Zavičajnom muzeju Travnik.

Simbol bosanske državnosti

Povelja svjedoči o političkom, ekonomskom i društvenom životu Bosne u srednjem vijeku. Obilježavanje u Zenici, u parku koji nosi ime po velikanu Kulinu banu, uz prigodan program, osim što podsjeća na vrijednosti kulturno-historijskog naslijeđa, upozorava i na potrebu njegovog očuvanja u kontekstu današnjeg vremena.

„Nakon 830 i kusur godina i danas se pitamo kad će neki novi vlastodržac u Bosni i Hercegovini dobiti naziv Veliki Gospodin i kada će se ta vremena neke druge vlasti nazivati dobrim vremenima kao Kulina bana“, rekao je Drino.

Država starija od Povelje

Historičari upozoravaju da Povelja nije „rodni list Bosne i Hercegovine“, kako se to često danas predstavlja, te da je država mnogo starija od ovog dokumenta.

„Onaj ko govori da to jeste rodni list današnje Bosne i Hercegovine ukrao nam je 200 godina prethodnog razvoja i govori o nečemu što u krajnjem predstavlja nepoznavanje vlastite historije, vlastite države“, naglasio je Drino.

Pogled u staru Bosnu

Izložba slika „Stara Bosna“, na kojima su prikazane bosanske tvrđave, spomenici, bosančica i nošnja iz tog perioda, otvorila je prostor za razgovor o prošlosti, identitetu i odgovornosti da se vrijedno kulturno naslijeđe sačuva za generacije koje dolaze.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.