U ZDK-u se još uvijek čeka nabavka dva digitalna mamografa

Iako je još u februaru ove godine počela aktivnost i nabavka dva digitalna mamografa koji bi trebali biti smješteni u Kantonalnoj bolnici i Domu zdravlja Zenica, još se čeka na to. Trenutno u bolnici zbog kvara mamograf nije u funkciji oko dvije godine, dok u Domu zdravlja Zenica također nema mamografa. Rano otkrivanje karcinoma dojke je jedini način da se uglavnom ženska populacija spasi od većih komplikacija i smrtnosti.

Još u septembru ove godine uz podršku partnera regije Piemonte u ZDK-u prezentiran je projekt „Od spoznaje do zaštite: žene nosioci prava na zdravlje u Bosni i Hercegovini“. Radi se o projektu ranog otkrivanja i liječenja karcinoma dojke uz značajnu finansijsku i stručnu pomoć partnera iz Italije. Nažalost, za ovu bolest prevencija ne postoji, ali postoji sistem ranog otkrivanja.

„Postoji nešto što se zove rano otkrivanje, rana dijagnostika,  da bi se uštedjela ogromna materijalna sredstva, da bi se produžio život naših majki, sestra, da bi se zdravstveni sistem rasteretio skupih liječenja, zapuštenih slučajeva karcinoma dojke kojih imamo, nažalost, zbog korone sve više i više“, kaže prim. dr. Harun Drljević, načelnik Odjela za bolesti dojke u KBZ-u.

S obzirom na činjenicu da ni jedna od ove dvije najveće zdravstvene ustanove nema mamograf, sklopljen je ugovor s privatnim zdravstvenim ustanovama gdje se može izvršiti ovaj pregled, a troškove snosi Zavod zdravstvenog osiguranja ZDK-a. Ova institucija je zajedno s Institutom za zdravlje i sigurnost hrane još 2018. godine pokrenula projekat mamografskih pregleda. Rezultati su zadovoljavajući, ali to još nije dovoljno.

„Ono što trebamo raditi još uvjek jeste što češće informisanje žena o prednostima ovakvih pregleda kako bi postale svjesne svoje odgovornosti u ranom otkrivanju karcinoma dojke. Upravo taj stadij bolesti je ključan u liječenju karcinoma. S tim mnoge žene nisu upoznate i ne pridaju veliki značaj“, pojašnjava dr. Elma Kuduzović, koordinatorica Centra za promociju zdravlja u INZ.

Iako je ovim načinom pružanja usluga pacijenticama osigurano da brzo i jednostavno izvrše pregled, te se uglavnom opredjele za privatnu zdravstvenu ustanovu, nema liste čekanja i drugih komplikacija, ostaje pitanje društvene odgovornosti i pojedinačnih interesa ili pak inertnosti nadležnih da nabave vrlo značajnu opremu koja u konačnici može spasiti mnoge živote. Posebna su priča ljudski resursi i nedovoljan broj kadrova u javnim ustanovama, konkretno radiologa, koji zbog uslova rada napuštaju javni sektor i odlaze u privatni.

federalna.ba/Mujesira Purić