videoprilog Admira Pripoljca (Dnevnik 2)

Nove mjerne stanice otkrivaju nova žarišta zagađenja zraka u ZDK-u

U zimskom periodu nebrojeno puta smo svjedočili upozorenjima na konstantna aerozagađenja u bh. gradovima. Uz nepovoljne meteorološke i topografske uslove, prekomjerne emisije štetnih polutanata razlog su koncentriranja zagađujućih materija u zraku i prekoračenja graničnih vrijednosti. Pokazatelji stanja kvaliteta zraka u Zeničko-dobojskom kantonu govore o prekomjernom zagađenju zraka i to u Kaknju, Visokom, Zenici i Maglaju.

“Emisije štetnih polutanata u ovom kantonu su skoro polovina svih emisija u Federacije i ne čudi da su koncentracije emisija u ZDK-u najveće. Kad pogledate broj dana u godini u kojima su te vrijednosti prekoračene, onda taj kvalitet zraka više nije štetan nego je i opasan po zdravlje”, ističe Halim Prcanović, šef Centra za okoliš Instituta “Kemal Kapetanović” Zenica.

Nešto povoljniji vremenski uslovi u 2023. godini doveli su do blagog smanjenja koncentracija svih polutanata u odnosu na prethodnu godinu. Najveći broj dnevnih prekoračenja koncentracije SO2 evidentiran je u Kaknju i Visokom. U Zenici, pak, uz SO2 podaci govore o gotovo stalnim dnevnim prekoračenjima emisija prašine PM10.

“I dalje problem imamo sa sumpordioskidom i prašinom, ali imamo problem i s benzenom i organskim polutantima koji se ne mjere. Visoko nije postalo najzagađenije nego smo to sada saznali jer u Visokom nije bilo mjerenja. Kako postavljamo mjerne stanice dobijamo podatke o novim žarištima za koja nismo znali da postoje”, naglašava prof. Samir Lemeš, predsjednik UO Ekoforum Zenica.

Aerozagađenje u ovom kantonu, činjenica, najizraženije je u gradovima  u kojima su koncentrisani industrijski pogoni. No, struka smatra da je uz to dodatni uzrok zagrijavanje domaćinstava na fosilna goriva.

“Ovaj hladni dio godine je posebno problematičan kad je u pitanju zagađenje, jer pored svih industrijskih izvora koji su aktivni tokom cijele godine aktivira se veliki broj kućnih ložišta koji puno doprinse lošem kvalitetu zraka”, dodaje Prcanović.

Stoga su i neophodne reakcije lokalnih i kantonalnih vlasti. Primjera radi, u Općini Kakanj se s aerozagađenjem bore nizom mjera, a jedna od njih je širenje mreže daljinskog grijanja.

“Pored te mjere, ove godine namjeravamo pomoći građane u zamjeni kotlova na ugalj kotlovima na pelet i utopljavanju stambenih objekata. Kad je u pitanju saobraćajna problematika, tu smo ubrzali saobraćaj kružnim tokom”, navodi Mirnes Bajtarević, načelnik Općine Kakanj (SDA).

Akcioni planovi za rješavanje zagađenja do sada su u ovom kantonu bili samo mrtvo slovo na papiru. No, aktuelna vlast je, koliko-toliko, pomjerila stvari s mrtve tačke te izdvojila oko 330.000 maraka za izradu registra zagađivača i kućnih ložišta.

“Vjerovatno ćemo u ovoj godini promaći sredsta za izgradnju tih prvih zamjena, odnosno, na osnovu tog registra dobit ćemo informacije gdje su zagađivači i na koji način da idemo u rješavanje problema”, govori Adnan Šabani, ministar za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoliša ZDK-a.

Osim toga, iako je izrađen novi plan interventnih mjera u slučajevima prekomjernih zagađenja, ekolozi i struka smatraju da je neophodno da ga Kantonalna vlada što prije usvoji kako bi se, koliko-toliko, pokušalo sačuvati zdravlje građana.

federalna.ba

aerozagađenje Zeničko-dobojski kanton zagađenje zraka zagađenje vazduha
djeca sa invaliditetom osobe sa invaliditetom ZDK Zeničko-dobojski kanton
0 30.03.2024 19:04
Zeničko-dobojski kanton škola raspust Bajram
0 28.03.2024 10:33
Nezir Pivić Zeničko-dobojski kanton
0 03.03.2024 09:40
dijabetes tip 1 Zeničko-dobojski kanton
0 02.03.2024 19:00
Nezir Pivić Fuad Kasumović Zeničko-dobojski kanton Kantonalna bolnica Zenica
0 23.02.2024 16:50