U Zagrebu otvorena izložba 'Pod nebom vedre vjere - Islam i Evropa u iskustvu Bosne'

Velika multimedijalna izložba "Pod nebom vedre vjere - Islam i Evropa u iskustvu Bosne" večeras je, u prisustvu brojnih zvanica iz političkog, kulturnog i vjerskog života Hrvatske i Bosne i Hercegovine, svečano otvorena u Francuskom paviljonu Studentskog centra Sveučilišta u Zagrebu.

Pokrovitelji ovog velikog kulturnog događaja za regionalnu i evropsku kulturnu, ali i širu javnost, su reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović i predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković.

Kako je u obraćanju prisutnima naglasio reisu-l-ulema, ova izložba multimedijalni je prikaz bogate zaostavštine i višestoljetnog prisustva islama i Bošnjaka u kulturnom, naučnom, obrazovnom, umjetničkom, graditeljskom i javnom životu Bosne i Hercegovine i Evrope, njihove sposobnosti za zajedništvo, dijalog i život u susretanjima i razmjenama s drugima.

- U dvadeset i tri sekcije, odnosno tematske cjeline izložbe, susreću se naša prošlost i sadašnjost; ono što smo bili, što jesmo i čemu težimo; susreću se islam i Evropa; islamska i druge religijske tradicije; istok i zapad; susreću se tuga i radost, uspjesi i padovi, vječno i prolazno, asketsko i hedonističko - kazao je reisu-l-ulema.

Dodao je da je izložba „Pod nebom vedre vjere - Islam i Evropa u iskustvu Bosne“ nastojanje da se prvi put pruži vlastiti pogled na historiju i savremenost islama u Evropi.

- Također, ona je nastojanje da se ukaže na iskustvo koje je Bosna imala u susretu s islamom, kao i na evropsku percepciju islama koja se u minulim stoljećima sve do naših dana nije puno mijenjala - izjavio je on.

Premijer Plenković je izjavio da vjeruje da će izložba ostvariti uspjeh, te da će publici omogućiti da sazna više o prijateljskoj Bosni i Hercegovini.

- Ovo je jedinstvena izložba. Ova je izložba svojim tematskim opusima i pogledom na povijesni kontekst prilika za mogućnosti preispitivanja uloge vjere u različim aspektima života pojedinaca i skupina. Ona pri tome predstavlja i utjecaj na oblikovanje identiteta zajednice i odnosa, te zajednice sa susjedima različitih svjetonazora. Upravo kako je istaknuto, izložba nam govori o tome da su narodi Bosne i Hercegovine stoljećima živjeli u višenacionalnom, višekulturnom, višejezičnom društvu, i upravo su te različitosti njene bogatstvo - kazao je on.

Poručio je da je "ključno da još bolje upoznamo jedni druge“.

- Istinska bit vjere je njena naklonjenost dijalogu, razumijevanju. Mene raduje da smo na tim temeljima razvili odnose s cijelom Islamskom zajednicom, posebno s Mešihatom. Ti odnosi su dobri i kvalitetni za hrvatsko društvo. Naši odnosi temeljeni su na povjerenju, i želji da sva otvorena pitanja rješavamo na osnovu dijaloga, na dobrobit svih - kazao je Plenković.

Postavku izložbe u Hrvatskoj organizirali su Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i Mešihat Islamske zajednice u Hrvatskoj.

Predsjednik Mešihata muftija akademik Aziz ef. Hasanović se osvrnuo na to da je „kultura bila, jeste i mora ostati mjesto susreta u različitosti“. Dodao je da se ovom izložbom potvrđuje otvorenost, multikulturalnost i multi-konfesionalnost Zagreba.

- Ovom prekrasnom izložbom na kultnom mjestu kulture u Gradu Zagrebu, a pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Vlade Republike Hrvatske i vrhovnog poglavara Islamske zajednice u BiH, šaljemo jasnu poruku da je različitost bogatstvo, a ne mana jednog društva. Mostovi kulture su civilizirani alat kojima se grade civilizirana, otvorena, multikulturalna društva puna razumijevanja, uzajamnog poštivanja i međusobnog povjerenja. Sretni smo da je Republika Hrvatska, predvođena premijerom Plenkovićem i njegovim saradnicima, upravo takva - poručio je muftija, te je u ime organizatora ovu izložbu posvetio rahmetli muftiji Ševki ef. Omerbašiću.

Sponzori izložbe su Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Armin Hodžić, saborski zastupnik, i BH Telecom, a prijatelji projekta su Centar za kulturu dijaloga - CKD, Zagreb, Medžlis Islamske zajednice Zagreb i Islamska gimnazija dr. Ahmed Smajlović.

- Preko kulture jedino može da čuva vlastiti identitet. No, sa Bošnjacima nikada nije jednostavno. Ono što je najveće čudo, ono što je najveće bogatstvo, ono što je potpuno autentično i unikatno, naša kultura dakle, ujedno je i najzapostavljeniji dio našeg interesa. Zahvaljujući statusu koji nam je ponudila Republika Hrvatska, zahvaljujući tome što Vlada Andreja Plenkovića prepoznaje i nudi svojim manjinama da žive kroz kulturu ali i pritom, treba naglasiti, i slobodno artikuliraju svoj politički stav, mi Bošnjaci u Hrvatskoj možemo se posvetiti da razvijamo i bilježimo to naše kulturno čudo u budućnosti - kazao je, između ostalog, saborski zastupnik Armin Hodžić.

Prisutnim se prigodno obratio i izaslanik gradonačelnika Zagreba Luka Korlaet.

- Drago mi je da izložbu otvaramo upravo ovdje, u Studentskom centru, koji ima zanimljiv historijat i uvijek je bio mjesto susreta. Nema prikladnijeg mjesta za ovu izložbu. Pohvalio bih postavu, modularnost izložbe, i vješto je arhitektonski riješeno. Ovdje večeras učimo jedni o drugima i senzibiliramo se jedni za druge - kazao je on.

Izložba je rezultat sveobuhvatnog naučno-istraživačkog, edukativnog i izložbenog projekta, koji je realiziran pod okriljem Uprave za obrazovanje i nauku Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, u saradnji s brojnim institucijama kulture, arhivima, muzejima, galerijama, te istaknutim umjetnicima, naučnicima i stručnjacima. Autor koncepta izložbe i glavni kustos je Aida Abadžić-Hodžić.

- Ovo je prvi put da se u Zagrebu postavlja jedna ovakva izložba koja će predstaviti svjetove bosanskog islama u svim segmentima u kojima smo govorili kroz 23 sekcije. Izložbu u Zagrebu smo obogatili nekim dokumentima koji nisu bili u Sarajevu. Ovdje smo izložili dokument o jednom od najranijih priznanja islama kao tradicijske religije iz 1916. godine, i odlučili cijelu izložbu, na neki način, posvetiti rahmetli muftiji Ševki Omerbašiću, pa smo izložili i njegova naučna djela, kao i nekoliko djela iz Orijentalne zbirke Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti - izjavila je Abdžić-Hodžić.

Posjetitelji će izložbu moći razgledati do 15. novembra. Osim što će imati priliku upoznati se s eksponatima od velikog historijskog značaja, izložba će im omogućiti i uvid u specifične kulturne izraze, dokumente, umjetničke radove i rukotvorine koje su kroz stoljeća bile dio svakodnevnog života bosanskohercegovačkih muslimana.

Poseban fokus je na predmetima, simbolima i artefaktima koji odražavaju tradicije, otvorenost, savremenost, duhovnost i umjetnički izraz koji su oblikovali kulturu muslimana u Bosni i Hercegovini.

Izložba je premijerno predstavljena u Sarajevu u oktobru prošle godine, javlja MINA.

federalna.ba