U Zagrebu konačno otkriven Spomenik žrtvama holokausta i ustaškog režima

U Zagrebu konačno otkriven Spomenik žrtvama holokausta i ustaškog režima

U Zagrebu je večeras svečano otkriven dugoočekivani Spomenik žrtvama holokausta i ustaškog režima.

Spomenik je u Branimirovoj ulici, pored Glavne željezničke stanice, odakle je u augustu 1942. oko 800 zagrebačkih Jevreja deportovano u nacistički logor Auschwitz.

Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević izrazio je duboko poštovanje prema desetinama hiljada Srba, Roma, Jevreja, ali i Hrvata antifašista te svih drugih koji je mučki ubio i progonio nacistički i ustaški režim.

"To nisu brojevi, to su ljudi - poput mene i vas, to su ljudske sudbine, ljudi koji su imali porodice, ljudi koji su mučki ubijeni", rekao je Tomašević, koji je zajedno s preživjelim logorašem iz Auschwitza Olegom Mandićem otkrio spomenik povodom Dana stradanja i junaštva jevrejskog naroda - Jom Hašoa.

Mandić je u govoru naglasio da su se danas u Zagrebu okupili ljudi različitih godina i svjetonazora, ali da su svi složni "u nadi i nastojanju da se historija ne ponovi".

Otkrivanju spomenika prisustvovali su predsjednik Hrvatske Zoran Milanović, ministrica kulture Nina Obuljen-Koržinek, predstavnici sabora, nacionalnih manjina, diplomatskog kora, civilnog društva i vjerskih zajednica, kao i bivši predsjednici Stjepan Mesić, Ivo Josipović i Kolinda Grabar-Kitarović.

Spomenik je završen još prošle godine i postavljen kod Glavne željezničke stanice, ali je bio pokriven ceradom zbog spora oko njegovog naziva, odnosno izostavljanja pominjanja NDH i ustaškog režima.

Bivša gradska vlast i pokojni gradonačelnik Milan Bandić inicirali su 2019. podizanje spomenika za šest miliona Jevreja ubijenih u holokaustu.

Jevrejska općina Zagreb kritikovala je takvu odluku, jer o tome nisu konsultovani, ali prije svega zato što se njegovim nazivom, kako su isticali, prikriva težina zločina na području NDH, u kojoj su na osnovu ‘rasnih zakona’ sistemski ubijani Romi, Srbi, Jevreji i antifašisti, protivnici ustaškog režima.

I Svjetski jevrejski kongres pozvao je tada zagrebačku vlast da odustane od projekta, a hrvatsku vlast su optužili da "minimizira monstruozne ustaške zločine stvaranjem lažnog utiska da je samo nacistička Njemačka odgovorna za užase holokausta".

Potom je nova zagrebačka vlast, koju predvode stranke lijevog centra, s predstavicima jevrejske zajednice dogovorila promjenu naziva spomenika u Spomenik žrtvama holokausta i ustaškog režima.

Spomenik visok 12 metara, rad Dalibora Stošića i Krešimira Rogine, koštao je 11 miliona kuna (1,45 miliona eura). Koncipiran je kao zid simbolično napravljen od kofera oduzetih žrtvama progona prije njihove deportacije u logore smrti.

federalna.ba/Beta

Jevreji holokaust Zagreb spomenik
Zagreb dojava o bombi
0 12.06.2022 17:15
parada ponosa Zagreb Hrvatska LGBTIQ LGBT
0 04.06.2022 20:37
Mirza Delibašić Skenderija statua spomenik
0 01.06.2022 20:12