Sutra u sarajevskom kinu Meeting Point komemoracija Veljku Bulajiću
Povodom smrti Veljka Bulajića, jugoslavenskog filmskog reditelja crnogorskog porijekla i jedanog od najvećih filmadžija naših prostora, Udruženje rediteljica i reditelja u BiH, Filmski centar Sarajevo i Meeting Point organiziraju komemoraciju u subotu 13. 04. 2024. u 16.30.
"Imat ćemo priliku pogledati restauriranu verziju njegovog klasika, Bitka na Neretvi, 1969., najskupljeg filma napravljenog na ovim prostorima. Veliki pripovjedač antifašizma ovdje nam donosi super spektakl izrazitih producentskih i rediteljskih odlika i najbolje je sječanje na najvećeg pripovjedača anti fašizma"-saopćeno je iz Udruženja filmskih radnika BiH.
Podsjećamo, Veljko Bulajić je preminuo 2. aprila u 97. godini nakon kratke bolesti, a sahranjen je 9. aprila u Zagrebu, na groblju Mirogoj.
Govore su održali bivši predsjednik Stjepan Mesić i reditelj Vinko Brešan, a među okupljenima su bili i glumci Rade Šerbedžija, Anja Šovagović Despot i Urša Raukar, zatim bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, redatilj Hrvoje Hribar, političari Vesna Škare Ožbolt, Tomislav Tomašević, Luka Bebić...
Filmski redatilj Veljko Bulajić bio je jedan od najznačajnijih reditelja u bivšoj Jugoslaviji, najpoznatiji po ratnim dramama i spektaklima o Drugom svjetskom ratu. Riječ je o partizanskim epopejama; "Kozara" iz 1962., "Bitka na Neretvi" iz 1969. kao i "Veliki transport" iz 1983. godine.
Za "Bitku na Neretvi" filmski plakat mu je radio veliki Pablo Picasso.
Rođen je u mjestašcu Vilusi na pola puta od Trebinja do Nikšića, 22. ožujka 1928. godine. Srednju školu Bulajić je završio u Sarajevu, a nakon Drugog svjetskog rata našao je mjesto u Domu JNA u Zagrebu, gdje se počeo zanimati za kinematografiju.
Upisao je filmsku režiju u Centro Sperimentale u Rimu. Diplomirao je 1959., a asistirao velikim redateljima kao što su Federico Fellini i Vittorio De Sica pa se vratio u bivšu Jugoslaviju.
Redateljsku karijeru započeo je dvama kratkim filmovima: "Kamen i more" i "Brod lutalica" (1953.).
Prvi dugometražni igrani film "Vlak bez voznog reda" (o poslijeratnim migracijama stanovništva) realizirao je 1959. godine. Djelo je nagrađeno s dvije Zlatne arene i nagradama Slavica i Jelen u Puli, te Nagradom grada Zagreba.
Slijedi film "Rat" (1960.), vizija ratne katastrofe, nagrađen Zlatnom i Srebrnom arenom u Puli. Veliki uspjeh Bulajić postiže filmom "Uzavreli grad" (1961.), o životu u novome industrijskom centru, nagrađenom također Zlatnom arenom u Puli.
Bulajić je autor čiji su filmovi postigli najveći uspjeh kod domaćih i stranih gledatelja. "Kozara", "Vlak bez voznog reda", "Atentat u Sarajevu", zajedno s "Bitkom na Neretvi", na vrhu su liste najgledanijih filmova u bivšoj Jugoslaviji.
Veljko Bulajić dobitnik je nagrada Zlatni Lav u Veneciji, Zlatna Nimfa u Monte Carlu, nagrade za režiju u San Sebastijanu i New Delhiju, Zlatne medalje na Međunarodnom filmskom festivalu u Moskvi, međunarodne nagrade kritike Cidalc, nagrade Zlatni klas za najbolji film u Valladolidu i brojnih drugih priznanja.
federalna.ba