U Srednjobosanskom kantonu zabilježen drastičan pad broja učenika
Drastičan pad broja učenika u osnovnim i srednjim školama Srednjobosanskog kantona nikako da se zaustavi, pa će u novu školsku godinu, koja počinje u ponedjeljak, ući tek blizu 26.000 učenika, što je znatno manje nego u prethodnoj. Porazan je podatak da su u posljednjih desetak godina škole u ovom kantonu ostale bez blizu dvadeset hiljada učenika, pri čemu nisu smanjena izdvajanja za obrazovanje, a rastao je i broj zaposlenih. Nastavni planovi i programi, barem po izjavama prosvjetnih radnika, ne prate vrijeme u kojem živimo.
Iako je ove godine u osnovne škole ovog kantona upisano stotinjak prvačića više nego u prošloj, broj onih koji su tokom prošle školske godine zatražili ispisnicu, kako iz osnovnih tako i srednjih škola, te otišli izvan granica Bosne i Hercegovine desetorostruko je veći.
„Ja nikada ne krijem i ne treba niko kriti te podatke - to je bilo 2012. i 2013. godine, mi smo izgubili 40-50% učenika, a sad imamo 10% više uposlenih“. kaže ministar obrazovanja, kulture i sporta SBK-a Bojan Domić.
Razlozi dramatičnog pada broja učenika su brojni, no najznačajniji je odlazak stanovništva koji je poprimio razmjere egzodusa. Potvrđuje to i direktor druge po veličini travničke osnovne škole iz koje se ide, ali i u koju se dolazi, posebno iz seoskih područja, koja se jednostavno gase.
„OŠ Travnik je još magnet za neka područja iz kojih dolazi stanovništvo na prostor Travnika. Da toga nije, vjerovatno bismo imali manje 400 učenika u OŠ Travnik, a ne 150 u zadnjih deset godina“, navodi Dženan Aganović, direktor OŠ Travnik.
Ministar Domić dodaje kako su nekad upisivali 4.000 učenika, a sad govorimo o 1.900 učenika, a prošle godine 1.800: „I to se mora promijeniti jer nikada mi nećemo doći ni blizu te brojke koliko je bilo učenika ranije“.
I u desetak kilometara udaljenoj Osnovnoj školi Turbe, koja je sa dvije i po hiljade učenika u prijeratnom periodu bila druga po veličini u bivšoj državi, potvrđuju pad broja učenika, posebno u područnim školama, u kojima će nastava morati biti organizirana u kombinovanim odjeljenjima sa po nekoliko učenika. No, ono što uz stalno smanjenje broja đaka brine je nepoštovanje pedagoških standarda te zastarjeli nastavni planovi i programi.
„U tim nastavnim planovima i programima ima stvari koje bi mogle izbaciti, a ubaciti neke stvari - jer mi živimo u 21. vijeku, a učimo po 18. ili 19.“, poručuje Mediha Riđić, direktorica OŠ Turbe.
Potvrđuje to i činjenica da smo uveli devetogodišnje obrazovanje, a u najvećem broju škola ostalo se još na običnoj zelenoj tabli, kredi i spužvi. Stoga i ne čudi što poslodavci iz ovog kantona, koji alarmantno upozoravaju na nedostatak stručne radne snage, krivca uporno vide upravo u nastavnim planovim i programima, koji, umjesto za posao, mlade školuju za spiskove nezaposlenih u službama zapošljavanja.
federalna.ba