U Sarajevu simpozij ”Položaj i diskriminacija Roma“: Obrazovanje kao put ka promjenama

Internacionalna akademija nauka i umjetnosti u Bosni i Hercegovini, u saradnji sa Misijom OSCE-a u Bosni i Hercegovini, u Sarajevu je organizovala simpozij pod nazivom ”Položaj i diskriminacija Roma“.

Na simpoziju je razgovarano o statusu i položaju Roma u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji sa ciljem razmjene dobrih praksi te iznalaženja načina za njihovo unapređenje.

Također, napravljen je osvrt na sudske presude vezane za diskriminaciju Roma.

Nezavisna istraživačica iz oblasti romologije Hedina Tahirović – Sijerčić iz Sarajeva, kazala je kako su Romi potpuno nevidljivi kada su u pitanju oblasti koje izučava, baš kao što je nevidljiva i diskriminacija prema Romima, ne samo u Bosni i Hercegovini nego i šire.

“Da bi se poradilo na svim ovim temama, iz svih oblasti potrebno je mnogo napora kako Romima tako i ovima iz institucija jer su potpuno zaboravili da mi postojimo, živimo na ovom području od 14. vijeka. Mi smo narod Bosne i Hercegovine i već je napokon vrijeme da se pozabavite i nama i da nam date istu mogućnost kao i svim ostalima koji žive u ovoj državi“, kazala je Tahirović – Sijerčić.

Borislav Petrović, profesor Pravnog fakulteta u Sarajevu i potpredsjednik Internacionalne akademije nauka i umjetnosti, kazao je kako današnji simpozij okuplja desetak učesnika i iz Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Hrvatske, Njemačke te Strazbura.

Učesnici će govoriti o položaju Roma, obrazovanju, odnosno diskriminaciji u tim segmentima, jeziku…

Istakao je kako je kao organizator želio da simpozij ne bude protokolarnog tipa.

”Ovo neće biti prvi simpozij. Moj cilj i danas, kad se ovo završi, da markiramo dva, tri segmenta gdje su najveći problemi. Iz ovoga će onda proizaći da mi za tri, četiri, pet mjeseci organiziramo jedan simpozij ili okrugli sto o diskriminaciji Roma u jednom segmentu. Da li će to biti obrazovanje, zdravstveno osiguranje, gdje vidim da je najveći problem.“, kazao je Petrović.

Smatra da će današnji simpozij biti temelj za buduće korake, odnosno da se ne može očekivati kako će se danas riješiti neke velike stvari.

Ipak, ističe kako je nužno senzibilirati javnost, akademsku zajednicu, ali i romsku populaciju.

“Moraju i oni da shvate da moraju i oni dati to što mogu od sebe da se djeca upisuju u školu, kad i naša djeca. To im se mora omogućiti. Senzibiliziranje na svim nivoima“, istakao je Petrović.

Aleksandar Racz, prodekan na Zdravstvenom sveučilištu u Zagrebu, koji na simpoziju učestvuje i kao predstavnik Roma iz Hrvatske, podsjetio je kako je ovo visoko učilište jedino visoko učilište u Hrvatskoj koje je uvelo pozitivnu diskriminaciju za školovanje Roma na visokoškolskoj razini.

”Mi smo jedini fakultet koji im omogućuje direktno upisivanje mimo položene državne mature u nečemu što smo nazvali romske kvote. Na šest različitih struka koje se školuju kod nas , to su svi oni profili nelječničkih zdravstvenih profesija, medicinske sestre, fizioterapeuti i srodne struke“, kazao je Racz.

Dodao je kako se na taj način dublje bave brigom oko školovanja Roma na razini Hrvatske, a time se bave nekih desetak godina.

Istakao je kako je tim studentima promijenjen život, ali i njihovim porodicama, odnosno na određenoj razini i njihovoj mikro zajednici.

Smatra da i druge visokoškolske ustanove trebaju slijediti njihov primjer.

Osvrnuo se i na probleme s kojima se susreće romska populacija.

“Usprkos stipendijama koje se nude, poticaju, nažalost ženska romska djeca su 'zarobljena' u tradicionalna 'moranja' ranog udavanja prije 16. godine, rađanja djece, velikog broja djece, dogovoreni brakov, a muški moraju prehranjivati obitelj. Budući da nemaju obrazovanja onda nemaju ni posla na tržištu rada i onda se opet nažalost svede u neki zatvoreni krug onih tradicionalnih zanimanja po kojima ih nažalost percipiramo, a ne bi tako trebalo“, rekao je on.

Dodao je kako su drugi veliki problem “romski razredi“ budući da dolazi do segregacije.

”Naravno da to niko ne potiče na razini države, ali u praksi se to desi“, istakao je on.

Dodao je da veliki dio Roma ne govori romano - oficijelni romski jezik nego bajaški (staro rumunsko narječje Roma Bajaša u međimurskoj županiji) te ne razumiju ni romski ni hrvatski.

“Duboko vjerujemo da je jedino obrazovanje put kojim se može promijeniti stvarnost Roma“, kazao je Racz koji je govorio i o diskriminaciji u društvu.

Amela Tandara, predstavnica OSCE-a u Bosni i Hercegovini, kazala je kako je položaj Roma u BiH dosta težak i da ima još jako puno posla.

Smatra da je potrebno raditi na političkoj zastupljenosti i osnaživanju žena ove populacije.

federalna.ba/AA