U SAD-u očekuju reforme u BiH, borba protiv korupcije strateški je interes
O tome kakvi su bilateralni odnosi BiH i SAD-a, proširenju američke crne liste te nacrtu ruske i kineske rezolucije, kojom bi visokom predstavniku odmah bila oduzeta ovlaštenja nadgledanja provođenja Dejtonskog sporazuma, za Dnevnik 3 je govorio Adnan Hadrović, savjetnik za globalnu sigurnost, diplomatiju i međunarodne odnose na Institutu za razvojni impakt sa sjedištem u Washingtonu.
Bilateralni odnosi BiH i SAD-a su već godinama vrlo dobri – u određenim segmentima postoji prostor za unapređenje, pogotovo saradnja u ekonomskom smislu, kaže Hadrović. Ističe kako je s dolaskom Josepha Bidena na mjesto predsjednika SAD-a klima se u odnosima znatno promijenila - Donald Trump nije se značajno bavio BiH i Balkanom, osim odnosa Srbije i Kosova.
Hadrović je podsjetio kako jedna od tema razgovora Bidena i njemačke kancelarke Angele Merkel bila BiH. U oktobru prošle godine je Bidenov tim izašao s dokumentom strategije razvoja odnosa, odnosno prioriteta američke administracije prema BiH. Nakon toga je uslijedio niz imenovanja visokih zvaničnika koji su izvanredni poznavaoci bh. prilika.
BiH jeste na listi važnih pitanja za SAD, ali nije u vrhu, ističe Hadrović: “Da bismo se podigli, potreban je puno snažniji angažman iz BiH. Sad se očekuju reforme u BiH. Oni će tu nama pomoći. Oni svojim diplomatskim i ostali kanalima šalju sinale šta se od BiH očekuje, kako bi još snažnije podržali promjene u BiH”.
U tom kontekstu je i američka “crna lista” – interesantno za Bidena je da je 3. juna izašao sa strateškim dokumentom Bijele kuće u kojem stoji da je borba protiv korupcije strateški interes SAD-a globalno. Hadrović nije htio govoriti o tome ko bi mogao biti na listi – jedino da se u Washingtonu ozbiljno na tome radi.
Za termin 4B Hadrović kaže da se odnedavno koristi u Washingtonu: “To je Biden-Berlin-Bruxelles-BiH. To je jedna značajna razlika Bidenove administracije u odnosu na Trumpovu. Biden ide da maksimalno sinhronizira svoje aktivnosti sa Bruxellesom i Berlinom, kao i drugim starteškim partnerima – tu ne bih isključio London i Pariz. Snažna je uloga Angele Merkel. Njena snažna uloga je bila u rezolucije Evropskog parlamenta, koja je puno veći fokus stavila na građansko u BiH – nego na konstitutivnost”.
Mi još trebamo OHR, Hadrovićev je stav: “Koja će njegova uloga biti? Christian Schmidt će sa, pojačanom ulogom i Berlina i Brusxellesa i Washington, imati dovoljno mudrosti i znanja na koji način će voditi OHR“. U kojem kapacitetu nam treba – to će odlučiti PIK, podsjeća Hadrović.
Za zakon o zabrani negiranja genocida kaže da je pitanje civilizacijskih vrijednosti: “Ne mogu da vjerujem da postoji pojedinac - a ne političar – koji ga može dovoditi u pitanje. Takva vrsta zakona štiti svakog pojedinačno. Njime se niko ne optužuje. To je pitanje pojedinca – da negira presude međunarodnih sudova”.
Hadrović smatra kako je Valentin Inzko propustio svoju šansu. Trebao je pomoći bh. eliti da dođe da tog zakona kroz parlamentarnu procesuru, a kad je uvidio da to neće biti moguće – onda je to trebao, što je i obećao, nametnuti.
“Stvari trebamo posmatrati sa stanovišta vrijednosti. Ko ste vi, kao jedinka, ako negirate globalnu činjenicu? Ne samo u kontekstu genocida u Srebrenici nego i u drugim. Brutalno je bilo ono što je Milorad Dodik uradio – da kaže da su to prazni tabuti. To je degutantno i teško je dostići taj nivo degutantnosti. I zbog toga treba taj zakon”, poručuje Hadrović.
federalna.ba