U regiji se traga za još 10.000 nestalih, najviše u Bosni i Hercegovini

U ponedjeljak je Međunarodni dan nestalih. Nakon ratova na prostoru nekadašnje Jugoslavije tragalo se za 35.000 ljudi, a danas se još traga za njih oko 10.000. Kako vrijeme prolazi tako se gasi i entuzijazam, gotovo svima osim obiteljima.

Nakon više od 20 godina od sukoba na Kosovu, kao i 26 od rata u BiH i Hrvatskoj, porodice tragaju za još 9.969 osoba. Podatak je to Međunarodnog komiteta Crvenog krsta. Isti izvor kaže da ih se najviše traži u BiH. Čak 6.371 osoba.

„U 2020. identifikovano je samo 46 osoba. Od januara ove godine do danas identifikovane su 43 osobe. Vidimo da je riječ o malom broju i zabrinuti smo zbog tako sporog napretka, posebno zato što porodice nestalih stare, a voljele bi da dobiju odgovore na pitanje šta se dogodilo njihovim članovima porodica“, ističe Martina Fava, koordinatorka za nestale osobe Međunarodnog crvenog krsta.

Porodice nestalih razočarane su odnosom vlasti koje smatraju glavnim krivcima za ovo stagniranje. A i tu, nekako, najveća odgovornost opet leži u Beogradu.

„Mnoge vlade, odnosno države koje su nastale nakon raspada Jugoslavije se nisu ogradile od ratnih ciljeva koji su postavljeni tokom ‘90-ih godina“, kaže Marko Milosavljević iz Inicijative mladih za ljudska prava.

„Znamo da postoje mogućnosti, ali opstruiše se rad onih koji trebaju da rade. Zato tražimo nezavisne timove, tražimo da ovi koji su do danas radili budu isključeni jer istrage nisu urađene kako treba već se sve nešto krije i zataškava, a onda imamo rezultate kakve imamo“, ocjenjuje Nataša Šćepanović, članica Udruženja porodica kosmetskih stradalnika.

Naša s razlogom zaokupljenost nestalima tokom ratova devedesetih ne dozvoljava nam da primijetimo da oko nas ljudi nestaju svaki dan. A Međunarodni dan nestalih je i njihov dan. Bol i patnja njihovih porodica nisu ništa manja nego svih ostalih.

federalna.ba