U prošlost otišla jugoslavenska imena i imena hrvatskih knezova
Nekoć su se imena djeci davala po bakama, djedovima, tetama, ujacima, hrvatskim knezovima ili su potomci dobivali jugoslavenska imena, no danas je to prošlost i u Hrvatskoj prevladavaju kratka, efektna imena, mnoga s biblijskom poveznicom te ona strana, piše u nedjelju Večernji list.
U doba globalizacije roditelji vjerojatno računaju i na mogućnosti da im dijete koje nosi internacionalno ime može sutra otići školovati se ili živjeti negdje u inozemstvu, a imenom daju i osobni pečat djetetu nastojeći ga izdvojiti iz mnoštva.
Prema podacima hrvatskog Ministarstva pravosuđa i uprave, među 50 najčešćih muških i ženskih imena djece u 2020. godini prvih deset mjesta zauzimaju imena za djevojčice: Mia, Lucija, Sara, Ema, Nika, Marta, Rita, Mila, Petra, Ana, a za dječake: Luka, David, Jakov, Ivan, Petar, Roko, Matej, Noa, Filip, Mateo.
Među 50 lani najčešće imena za djecu bila su i imena Leon, Mihael, Lukas, Noel, Erik, Liam, Emanuel, Emily, Lota, Aurora, Tia, Emili, Nikol, Lara, Elena, Laura, ali i Maša. Za dječake roditelji su lani najčešće birali ime Luka, koje je dobilo čak njih 870.
To je ime popularno u mnogim europskim zemljama, koje imaju i inačice Luca, Lukas, Lucas... Neki smatraju da je na popularnost tog imena utjecao i veliki hit Suzanne Vege „My Name is Luka“iz 1987. Za djevojčice lani je najpopularnije bilo ime Mia, koje je dobila 531 curica.
Sociolog Ivan Balabanić ističe da se nove generacije roditelja sve više odmiču od tradicionalnih imena poput nekoć popularnih u Jugoslaviji Milan, Dražen, Mladen, Zdravko, kao i od imena hrvatskih knezova Krešimir, Trpimir, Branimir, Domagoj, prenosi Hina.
"Danas roditelji djeci daju imena koja su uhu ugodnija i u skladu s vlastitim ukusom jer su se nove generacije odmaknule od tradicijske obveze da imena djeci daju po članovima obitelji, zbog čega su nekoć u obiteljima uvijek kružila ista imena. Današnja su imena djece i odraz većih sloboda, individualizma, personalizma jer roditelji više nisu toliko vezani za tradiciju i proširene obitelji”, smatra Balabanić, donosi Večernji list.
federalna.ba/Fena