U proceduri novi nacrt zakona o VSTV-u – nije poznato da li su otklonjeni svi nedostaci

Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine uputilo je u proceduru   konsultacija novi nacrt zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine. Riječ je o zakonu čije je usvajanje jedan od uslova na evropskom putu BiH i oko kojeg već godinama nema političke saglasnosti. Novi zakon tek mora proći glasanje u Vijeću ministara i u oba doma Parlamentarne skupštine BiH te je za sada rano govoriti o tome da li su iz najnovijeg Bunozinog prijedloga otklonjeni svi nedostaci na koje je ukazivano ranije.

Ministar pravde Bosne i Hercegovine Davor Bunoza uputio je novi nacrt zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću na konsultacije isti dan kada je njegov stranački šef, lider HDZ-a BiH Dragan Čović, najavio da je za ovaj zakon već osigurana podrška.  

Međutim, novi zakon o VSTV-u mora proći glasanje u Vijeću ministara  i u oba doma Parlamentarne skupštine te je za sada rano govoriti o tome da li su iz najnovijeg Bunozinog prijedloga otklonjeni svi nedostaci na koje je ukazivano ranije. Podsjećamo, prethodna verzija zakona, koja je u više navrata dorađivana, oborena je prije pola godine u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, a sporno je bilo prvenstveno to što on nije uvažavao prijedloge i primjedbe Venecijanske komisije ni VSTV-a, od načina imenovanja i sastava Vijeća do samog procesa imenovanja sudija i tužilaca. Iz Ministarstva pravde tvrde da su novim nacrtom ove preporuke ispoštovane. Međutim, iz Transparensi internešnala, koji su ga analizirali, tvrde da  nisu otklonjeni ključni nedostaci, a to je ukidanje etničkog ključa pri izboru članova Vijeća čiji se sastav ovim nacrtom povećava sa 15 na 20. Najmanje po četiri moraju biti iz reda konstitutivnih naroda i jedan iz reda ostalih. Pored toga, prvi put se uvodi da dva člana VSTV-a biraju druga tijela, i to Vijeće ministara i Parlamentarna skupština BiH. Dakle, politička tijela te se opravdano postavlja pitanje političkog utjecaja na pravosuđe. Direktorica Transparensija Ivana Korajlić:

„S tim što nije uvažen prijedlog VSTV-a da oni svojim pravilnikom određuju kako će ići žrijebanje, što bi bilo potpuno štetno, već je ostao prijedlog Mininstarstva pravde da to radi komisija u kojoj će biti predstavnici Ministarstva pravde sa više nivoa, što znači da onda ne samo da ostaje etnička raspodjela koja praktički ima primat nad svim već i prostor za miješanje izvršne vlasti u to  kako će se ove pozicije raspoređivati. Vidimo da apsolutno nema spremnosti da se prednost daje kvalifikacijama i kompetencijama  u odnosu na etničku pripadnost koja opet znači političku  raspodjelu kadrova u ključnim pravosudnim institucijama.“

Korajlić naglašava da se Ministarstvo pravde u novom nacrtu zakona baziralo na uvažavanje amandmana VSTV-a, ali ne i stavova Venecijanske komisije, međunarodnih partnera i civilnog društva.

Jedino pozitivno što je inkorporirano iz amandmana Vijeća je što su pooštreni uslovi za izbor nosilaca pravosudnih funkcija. Međutim, ostaju nedostaci koji se tiču mehanizama integriteta i sukoba interesa članova Vijeća s obzirom na to da je predviđeno da će to biti propisano pravilnikom kojim će, u biti, sami određivati šta je sukob interesa. Posebno zabrinjava, a što je bio amandman VSTV-a, što nije ostala zabrana apliciranja članova ovog vijeća na pozicije tokom mandata i godinu nakon mandata već u novom tekstu zakona postoji zabrana apliciranja samo tokom mandata. Ivana Korajlić:

„Sada je ova zabrana, ovaj period hlađenja ukinut te je ostala  zabrana samo za vrijeme trajanja mandata što će omogućiti članovima Vijeća da osiguravaju sebi uticajem koje imaju na rad Vijeća, prelazak na bolje pozicije nakon što im završi mandat, a s druge strane, da se može preuzeti pozicija člana Vijeća i bez završetka provjera koje su obavezne za sve nosioce pravosudnih funkcija gdje je stavljen izuzetak za članove Vijeća.“

Za provedbu ovog zakona, prema projekciji VSTV-a koja je data u obrazloženju nacrta, trebalo bi popuniti 67 pozicija te za njihove plaće i naknade izdvojiti više od šest miliona maraka godišnje. Tu su i godišnji operativni troškovi u iznosu 726 hiljada KM te milion i 500 hiljada maraka za nabavku licenci za ključne sisteme i zamjenu dotrajale serverske i mrežne opreme, kao i nekoliko stotina hiljada KM za nabavku namještaja, opreme i vozila. Prema predloženom, primjena zakona počinje godinu dana nakon stupanja na snagu. Kakva će biti sudbina novog nacrta zakona o VSTV-u tek ćemo vidjeti s obzirom na to da je Evropska unija preporučila da Nacrt zakona opet ide na mišljenje Venecijanskoj komisiji.