U očuvanju i promociji bosanskog jezika potrebna pomoć svih nivoa vlasti

U svijetu se 21. februar obilježava kao Međunarodni dan maternjeg jezika, koji je UNESCO odredio kao dan kada se veća pažnja posvećuje pitanjima njegovanja jezičke i kulturne različitosti. Briga o maternjem jeziku je način dokazivanja svijesti o vlastitom identitetu. Tim povodom, u Mostaru je organizovano obilježavanje ovog datuma kroz niz programa u Narodnoj biblioteci i Pedagoškom zavodu Mostar.

Mjesec februar posvećen je bosanskom jeziku, fazama jezika, rječnicima, gramatici i pravopisu. Pedagoški zavod Mostar i Narodna biblioteka godinama organizuju manifestacije kojima ukazuju na značaj i očuvanje bosanskog jezika.

„Naime, pokrenuli smo manifestaciju s nazivom ‘Bosanski govorim, pišem, mislim!’, gdje smo cijeli mjesec februar posvetili maternjem jeziku. Prisjetili smo se Rječnika bosanskog jezika, gramatika bosanskog jezika... Također, i u nastavku planiramo istim tempom, te se prisjetiti Pravopisa bosanskog jezika i Povelje Kulina bana“, kaže bibliotekarka Selma Aškraba.

Direktor narodne biblioteke Mostar Rasim Prguda dodaje da će ova ustanova i ove godine nagraditi najbolje.

„Mi sarađujemo sa svima. Prvenstveno sa Pedagoškim zavodom Mostar te osnovnim, srednjim školama i fakultetima. Svake godine raspisujemo poziv za nadarenu djecu. 21. februara to obilježimo. Nagradit ćemo tri najbolja rada. A svi ostali učesnici koji se prijave s područja HNK-a će dobiti i zahvalnice“, kaže Prguda.

Međunarodni dan maternjeg jezika obilježavamo kako bismo, uz sve ostalo, ukazali na važnost prava na izučavanje i obrazovanje na maternjem jeziku.

„Bosanski jezik se prvi put spominje 1300. godine, u djelu ‘Skazanije o pismeneh’ Konstantina Filozofa. Od tog dana do danas, mi imamo preko stotinu značajnih dokumenata koji govore o kontinuitetu i životu bosanskog jezika“, kaže mr. Nusret Omerika, stručni savjetnik za bosanski jezik i književnost u Pedagoškom zavodu Mostar.

Najviši pravni akt Federacije Bosne i Hercegovine, Ustav, u obje svoje verzije kaže da su službeni jezici bosanski i hrvatski. No, u realnosti je situacija znatno drugačija. U Ustavu Hercegovačko-neretvanskog kantona, u verziji na hrvatskom bosanski jezik je imenovan ”bošnjačkim”. Osim u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, i hrvatske verzije ustava Posavskog, Zapadnohercegovačkog i Kantona 10 sadrže naziv “bošnjački jezik”. Ista situacija je i u bh. entitetu Republika Srpska.

„Ono što mi trebamo činiti, svi, a pogotovo uposlenici u obrazovanju, jeste da na razne načine pokušavamo historijat bosanskog jezika njegovati i ukazati našim učenicima, ali i pojedinim nastavnicima i profesorima, na kontituitet postojanja bosanskog jezika“, govori profesor Omerika.

Dekan Fakulteta humanističkih nauka Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru dr. Edim Šator kaže da osporavanja bosanskog jezika traju cijeli jedan vijek, još od 1907., kada je za vrijeme Austo-Ugarske ukinut službeni naziv bosanski jezik.

„Očigledno je da su ovdje u pitanju političke igre i osporavanje osnovnih ljudskih prava. Pogotovo djeci u bh. entitetu RS, gdje nemaju pravo izučavati svoj maternji jezik, dakle bosanski. Ali, isti slučaj je i u Livnu, gdje djeca ne mogu učiti bosanski jezik u školi, nego moraju učiti hrvatski. A da apsurd bude veći, Bošnjacima u susjednim državama je priznat naziv bosanski jezik. Dakle, u matičnoj državi Bošnjaka, u Bosni i Hercegovini, to im se pravo osporava, dok je u susjednim državama naziv bosanski jezik priznat i omogućeno je njegovo izučavanje. Nama nedostaje institucionalna podrška! U Srbiji postoji Odbor za standardizaciju srpskog jezika, iza kojeg stoji država. Hrvatska podržava Institut za jezikoslovlje u Zagrebu. U Bosni i Hercegovini postoji Institut za jezik koji djeluje kao organizaciona jedinica Univerziteta u Sarajevu i sredstva za rad dobijaju s nivoa kantona. Da bismo osnažili status bosanskog jezika, potrebna su mnogo veća finansijska ulaganja i podrška svih nivoa vlasti, državnog posebno“, govori doktor Šator.

Ustavni sud Federacije BiH je u proteklih 25 godina donio nekoliko presuda kojima kantonima nalaže da izmjene neustavne odredbe svojih ustava. Do danas to nije urađeno!

federalna.ba/Sanel Kajan