Američki predsjednik Donald Trump u svom je govoru o stanju nacije, najdužem u američkoj historiji, u utorak hvalio svoja ekonomska postignuća koja su SAD-u donijela njegovo "zlatno doba”.

Trump je pred Kongresom govorio rekordnih sat i 47 minuta, čime je prestigao demokrata Billa Clintona koji je 2000. govorio sat i 20 minuta, piše agencija France Presse.

"Naša nacija se vratila – veća, bolja, bogatija i snažnija nego ikad prije”, započeo je američki predsjednik svoje obraćanje. "Ovo je zlatno doba Amerike”, nastavio je republikanac govor u kojem je hvalio ono što smatra postignućima svoje vlade, od rekordnih berzovnih indeksa, niskih cijena goriva, do sprječavanja ulaska fentanila na američki teritoriju.

Ništa novo o vanjskog politici

Svijetu koji je napeto iščekivao pojašnjenje američke politike prema Iranu, predsjednik Donald Trump u svom govoru o stanju nacije nije ponudio gotovo ništa novo.

Trebalo mu je gotovo 90 minuta da se uopće dotakne te teme, kojoj je potom posvetio samo tri minute, uglavnom ponavljajući svoje neodređene izjave iz proteklih dana.

Do kraja svog najvažnijeg govora u godini, Trump nije objasnio zašto je na Bliskom istoku nagomilao najveću američku vojnu silu od invazije na Irak 2003. godine, piše The New York Times.

Nejasne poruke i iransko obećanje

Trump je tvrdio da Iran "ponovno slijedi svoje zlokobne ambicije" te da je nastavio raditi na razvoju nuklearnog oružja nakon američkog bombardiranja njegovih nuklearnih postrojenja prošlog jula.

"Pregovaramo s njima. Žele postići dogovor", rekao je predsjednik, ne nudeći nove detalje o tome kakav sporazum traži. "Ali nismo čuli te čarobne riječi: 'Nikada nećemo imati nuklearno oružje'."

PRESIDENT TRUMP on IRAN: My preference is to solve this problem through diplomacy, but one thing is certain: I will NEVER allow the world’s number one sponsor of terror to have a nuclear weapon.

We have to be strong. It’s called peace through strength. pic.twitter.com/0CPKHtvQDt

— Department of State (@StateDept) February 25, 2026

U stvarnosti, Iran je to obećanje dao više puta, iako su dokazi prikupljeni tokom godina upućivali na to da je zemlja povremeno testirala komponente koje bi se mogle koristiti za nuklearno oružje.

Uoči Trumpova govora, iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči na društvenim mrežama objavio je da Iran "ni pod kojim okolnostima nikada neće razviti nuklearno oružje".

Izbjegavanje opravdavanja sukoba

Za razliku od Trumpa, predsjednik George W. Bush je mjesecima prije invazije na Irak 2003. godine u nizu govora opravdavao rat Amerikancima i svijetu.

Ti su se argumenti pokazali utemeljenima na neistinama, a rat koji je uslijedio mnogi historičari smatraju teškom strateškom pogreškom. Trumpovo usputno spominjanje Irana pokazuje da se nije pretjerano trudio uvjeriti javnost da ta zemlja predstavlja prijetnju vrijednu riskiranja američkih života.

Čini se da Trumpova odluka da se ne zadržava na Iranu odražava nastojanje Bijele kuće da se uoči predstojećih međuizbora usredotoči na domaće teme poput ekonomije i imigracije. To bi mogao biti i pokazatelj njegove vlastite nesigurnosti u definiranju američkih ciljeva u sukobu sa zemljom od 90 miliona ljudi.

Pitanje je za Trumpa posebno osjetljivo jer je kampanju vodio na obećanju izbjegavanja dugotrajnih ratova u inozemstvu. General Dan Caine, načelnik Združenog stožera, privatno je upozorio Trumpa da bi napad na Iran nosio visok rizik od američkih žrtava.

Gomilanje vojske i diplomatski razgovori

Ranije u utorak, državni sekretar Marco Rubio izvijestio je ključne zastupnike o Iranu. "Ovo je ozbiljno, a administracija mora američkom narodu objasniti svoje poteze", rekao je nakon sastanka novinarima senator Chuck Schumer, vođa demokratske manjine.

Trump je posljednjih sedmica na Bliski istok poslao sve veći broj ratnih brodova i borbenih aviona, uključujući dvije grupe nosača aviona te desetine lovaca, bombardera i aviona za nadopunu goriva.

Prvobitno je zaprijetio napadom u januaru, kao odgovor na krvavo gušenje demontracija u Iranu, a nedavno i ako Teheran ne pristane na sporazum o ograničavanju svog nuklearnog programa, što je ponovio i u utorak navečer.

"Radije bih riješio ovaj problem diplomacijom", rekao je Trump. "Ali jedno je sigurno: nikada neću dopustiti da najveći svjetski sponzor terora, a to oni jesu, posjeduje nuklearno oružje. To se ne smije dogoditi."

Pregovarači Sjedinjenih Američkih Država i Irana trebali bi se sastati u Ženevi u četvrtak, uprkos tome što su američke snage već postavljene na položaje za moguće udare. Trumpovi savjetnici navode da predsjednik razmatra početni udar kako bi prisilio Iran na sporazum kojim bi se odrekao mogućnosti izrade nuklearnog oružja.

Više o Venecueli nego o Iranu

Dok je o Iranu govorio kratko, Trump je bio znatno rječitiji kad se radilo o njegovoj posljednjoj velikoj vojnoj intervenciji u Venecueli. Vrlo je detaljno opisao akciju Erica Slovera, pilota helikoptera ranjenog u januarskom napadu čiji je cilj bio uhvatiti venecuelanskog predsjednika Nicolása Madura.

Trump je slikovito opisao kako se pilotova krv "slijevala po podu" helikoptera dok je slijetala "pod oštrim kutom".

To je bio još jedan pokazatelj predsjednikove zaluđenosti američkom vojskom, svojim ovlastima vrhovnog zapovjednika i dojmom za koji vjeruje da ga njegove demonstracije sile ostavljaju širom svijeta.

Zbog opetovanih vojnih intervencija suočio se s vrlo malo kritika među svojim pristašama, iako su neki republikanci zabrinuti da se čini previše usredotočenim na vanjsku politiku. Strani čelnici, pohvalio se Trump u utorak, rekli su mu u telefonskim razgovorima da je napad na Venczuelu bio "vrlo impresivan". "Svi su gledali. Vidjeli su što se dogodilo", rekao je.

Zašto ne ustaju i demokrati

Reuters piše da je Trump uvažio apele savjetnika zabrinutih da bi dodatni pad popularnosti mogao ugroziti već neizvjesne međuizbore za Kongres u novembru pa je prvi sat svog obraćanja posvetio ekonomiji.

Tvrdio je kako je od prethodnog predsjednika Joea Bidena naslijedio "naciju u krizi”, ekonomiju u stagnaciji s "visokom inflacijom”, državu s otvorenim granicama te ratove i haos u cijelom svijetu.

Trump je naglasio da je smanjio inflaciju, doveo berze do rekordnih razina, uveo važne porezne rezove i snizio cijene lijekova. Republikanac smatra da je riječ o "transformaciji kakvu još ntko nije vidio”.

Republikanci u Kongresu pratili su Trumpove izjave ustajanjem sa svojih sjedala i pljeskom pa su tokom dugog govora to morali učiniti više od stotinu puta. Trump je pritom komentirao što se ne ustaju i demokrati. "Nitko od njih ne ustaje. Ovi ljudi su ludi. Kažem vam, ludi su."

Ponovno je optužio demokrate za izbornu prevaru, naglasivši da je "ovo zapravo trebao biti njegov treći mandat, ali se čudne stvari događaju”.

Gosti u Kongresu

Ipak, Trumpovi politički suparnici u nekim se trenucima ustajali, naprimjer kad je govorio u čast američkih vatrogasaca ili, u kontekstu Charlieja Kirka, naglasio da u Americi nema prostora za političko nasilje.

Govoreći o ubijenom konzervativnom aktivistu, američki predsjednik rekao je da je on pripomogao velikom "rastu kršćanstva” u SAD-u. "Volimo vjeru i volimo je vraćati”, kazao je pred Kongresom u kojem je sjedila i Kirkova udovica Erica Kirk.

Trump je u domu američke demokracije ugostio i nekoliko vojnih veterana, hokejašku reprezentaciju SAD-a koja se s Olimpijskih igara vratila sa zlatom te majku Irine Zarutske, 23-godišnjakinje izbjegle iz Ukrajine koja je ubijena u vlaku u Charlotteu.

Veliki ulozi

Godišnji govor Kongresu igrao je velik ulog za Trumpa suočenog s padom popularnosti, zabrinutosti oko mogućeg rata s Iranom i posljedicama objave vladinih dokumenata povezanih s osuđenim seksualnim prijestupnikom Jeffreyjem Epsteinom, njegovim nekadašnjim prijateljem, u kojima se spominju i njegovi saradnici poput Howarda Lutnicka, aktualnog ministra gospodarstva.

Na samom početku govora, Trump je pokazao neobičnu disciplinu, uglavnom se držeći pripremljenog teksta i izbjegavajući uobičajene digresije, piše Reuters. Njegova borbena narav ubrzo je izbila u prvi plan tokom rasprave o strožim mjerama protiv imigracije, što je dovelo do razmjene uvreda s nekoliko demokratskih zastupnika.

Iako je Trump ustvrdio da inflacija "strmoglavo pada“, cijene namirnica, stanovanja, osiguranja i režija i dalje su znatno više nego prije nekoliko godina, piše Reuters.

Najnoviji podaci objavljeni u petak pokazuju da je rast ekonomije u posljednjem kvartalu bio sporiji od očekivanog, dok je inflacija ubrzala.

Suzdržanost oko carina

Trump je ipak bio suzdržan prema Vrhovnom sudu koji je u petak oborio njegov ključni carinski režim. Za razliku od ranijih istupa u kojima je suce vrijeđao na ličnom nivou, predsjednik se pri ulasku u dvoranu rukovao s četvero prisutnih sudaca, a presudu je samo kratko nazvao "nesretnom“ i najavio da će vratiti carine drugim putem.

Iako je veći dio mandata posvetio vanjskoj politici, ta je tema dobila malo pažnje u prvih 90 minuta govora. Trump je ponovno tvrdio da je "okončao“ osam ratova, a rat u Rusiji i Ukrajini jedva je spomenuo unatoč tome što je u utorak obilježena četvrta godišnjica ruske invazije.

federalna.ba