U izbornoj kampanji dominirali muški kandidati, čak 90%!
Mediacentar Sarajevo, BIRN i Vijeće za štampu predstavili su rezultate monitoringa lokalnih medija i društvenih mreža tokom Lokalnih izbora 2024. Tokom mjesec dana predizborne kampanje uočeno je da su najviše medijskog prostora imali političari koji su ujedno bili kandidati na izborima, dok su građani bili zanemareni.
Projekt nadgledanja medija i društvenih mreža podržala je Vlada Ujedinjenog Kraljevstva, a realizovali su ga u odvojenim inicijativama Mediacentar Sarajevo i Balkanska istraživačka mreža, uz uvide u rad Vijeća za štampu i online medije.
Mediacentar Sarajevo proveo je monitoring sadržaja online medija, televizijskih i radijskih stanica u osam gradova i opština u Bosni i Hercegovini u periodu od 1. septembra do 5. oktobra ove godine, s ciljem analize medijskog izvještavanja o izborima i političkim subjektima i uočavanja štetnih sadržaja u izvještavanju. Prema riječima Anide Sokol nedostajale su kritičke analize programa političkih subjekata, a uočen je i problem zastupljenosti:
"U online medijima u ovom periodu zabilježili smo 44% slučajeva direktnog predstavljanja kandidata. Indirektna promocija zabilježena je u 28% slučajeva, a potencijalna funkcionerska kampanja u 26% slučajeva kad je riječ o radijskim i televizijskim stanicama, na kojim u centralnim informativnim emisijama nije bilo direktnih predstavljanja. Bilo je oko 44% primjera indirektne promocije i skoro 60% slučajeva potencijalno i funkcionerske kampanje na radiju i 54% na televiziji. Šta nam ovo govori? Pokazuje nam da javni funkcioneri, koji su ujedino i kandidati na izborima, imaju znatan medijski prostor."
Balkanska istraživačka mreža pratila je korištenje govora mržnje na društvenim mrežama tokom izborne kampanje. Praćeni su nalozi kandidata za načelnike i gradonačelnike, trenutnih načelnika i gradonačelnika i predsjednika stranaka te stranice parlamentarnih stranka u BiH. Pored toga, društvene mreže korištene su u pogrešne svrhe, kazala je Azra Omerović Husarić:
"Sadržaji na društvenim mrežama isključivo su sadržaji s javnih predizbornih skupova. Dakle, njima je to služilo kao vrsta samopromocije, objavljivanje galerija i videosnimaka o tome šta se desilo u nekoj lokalnoj zajednici, odnosno opštini u kojoj su oni kandidati, kako bi dijelili na neki način i to promovisali. Vrlo rijetko su koristili društvene mreže kako bi promovisali svoju predizbornu kampanju, svoje ideje, svoj plan i vrlo rijetko se to ticalo zapravo teme lokalne samouprave i toga šta bi oni zaista radili. U tom pogledu možemo reći da je kampanja na društvenim mrežama prošla izvan onog što je trebalo da kampanja bude."
Vijeće za štampu i online medije predstavilo je zaprimljene žalbe na rad štampanih i online medija tokom izbornog perioda. Mirjana Jovović:
"Vijeće za štampu BiH u izbornom periodu zaprimilo je 34 žalbe na izvještavanje online medija. Od toga je žalbena komisija izrekla kršenje odredaba kodeksa za štampanje u četiri slučaja, gdje je prekršen član 22, odnosno online portali nisu posjedovali impresum. Trinaest žalbi se nalazi u proceduri. Ja moram reći da nam je CIK tek krenuo slati većinu žalbi. Većinu žalbi smo zaprimili prošle sedmice i još uvijek nam pristižu žalbe. Devet ih je van nadležnosti Vijeća, jer se odnose na Facebook stranice, odnosno Facebook stranice političkih partija Ili opština i žalbe koje su podnesene anonimno, a Vijeće za štampu ne postupa po anonimnim prijavama."
Iz predstavljena tri izvještaja, također, moglo se zaključiti da su u kampanji dominirali muški kandidati, čak 90%, dok su žene bile gotovo nevidljive u predizbornom periodu. Građani, kao izvor medija, na ovim izborima bili su zanemareni u odnosu na političke subjekte – zastupljeni samo 1%.