U EU izbrisano šest miliona radnih mjesta
Prvi talas pandemije virusa korona praktično je izbrisao oko šest miliona radnih mjesta u EU, navodi se u studiji objavljenoj danas, a radnici na ugovor, kao i mlade i ženske osobe ponekad su bili pogođeni jače nego u vrijeme finansijske krize 2008-2009. godine.
U studiji agencije "Eurofond" navodi se da su rad na daljinu, kratkoročni radni programi i druga državna podrška pomogli u zaštiti radnih mjesta, ali, takođe, značili su da je veći broj ljudi "skliznuo" u dugotrajnu profesionalnu neaktivnost, umjesto da je upisan u statistiku nezaposlenih.
"U EU je do proljeća 2020. godine bilo 5,7 miliona manje zaposlenih nego krajem 2019. i 6,3 miliona manje u poređenju sa trendom rasta koji se mogao očekivati prije pandemije", piše u studiji.
Broj zaposlenih u četvrtom kvartalu 2019. godine iznosio je 201 milion radnika, prema podacima "Eurofonda", u poređenju sa oko 450 miliona ljudi koji žive u bloku. Korespondirajuća promjena u stopi nezaposlenosti u EU bila je skromnija, sa 6,6 posto na 6,7 posto.
"Tokom 12 mjeseci do proljeća 2020. godine zaposlenost u EU opala je za 2,4 posto, sedmični časovi onih koji još rade pali su za skoro jedan sat, a udio zaposlenih, ali koji ne rade više je nego udvostručen na 17 posto", navodi se u saopštenju.
"Eurofond", agencija EU posvećena praćenju i poboljšanju uslova života i rada u bloku od 27 članica, saopštila je da je broj privremenih ugovora pao za 17 posto, a posebno su pogođeni Španija, Francuska, Poljska, Italija i Grčka.
"Mlađi radnici doživjeli su najoštriji pad zaposlenosti", dodaje se u izvještaju i ističe da se nivo zaposlenosti mladih u pandemiji smanjio više nego tokom finansijske krize koja je započela 2008. godine, što rizikuje još jednu "izgubljenu generaciju".
Za razliku od finansijske i ekonomske krize prije više od jedne decenije, navodi se u izvještaju, pandemija je nesrazmjerno pogodila sektore u kojima dominiraju žene, uključujući smještaj, hranu i putovanja.
Pošto je oko polovine radne snage EU prešlo na rad na daljinu, više je vjerovatno da će bolje obrazovani radnici u urbanim centrima zadržati posao u odnosu na ostale, što će dodatno pogoršati nejednakost.
federalna.ba/Beta