U ekstremnim vremenskim uslovima umrlo 480.000 ljudi za 20 godina

Gotovo pola miliona ljudi stradalo je u katastrofama izazvanim ekstremnim vremenskim prilikama tokom proteklih 20 godina, pokazuje izvještaj objavljen danas koji ističe prijetnju kilimatskih promjena za čovječanstvo.

Najsiromašnije zemlje plaćaju najveći ljudski danak zbog tih oluja, poplava ili vrućina koje je između 2000. i 2019. zabilježila nevladina organizacija German Watch.

U tom bilansu od gotovo 480.000 stradalih u više od 11.000 ekstremnih meteoroloških događaja, najteže su pogođeni Portoriko, Mjanmar i Haiti.

Ovaj svjetski pokazatelj klimatskih rizika, koji se objavljuje svake godine, takođe ocjenjuje da su katastrofe koštale 2.560 milijardi dolara od početka ovog vijeka.

Jedan od stubova Pariskog klimatskog sporazuma koji predviđa ograničenje zagrijavanja na manje od dva stepena Celzijusa u odnosu na predindustrijsku eru, pored smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte je i prilagođavanje uticaju klimatskih poremećaja.

U trenutku kada se uticaj zagrijavanja planete sve više osjeća, bogate zemlje obećale su da će od 2020. podići na 100 milijardi dolara godišnje pomoć za klimu zemljama u razvoju, međutim to još nije dostignuto.

Izveštaj Germanwatcha posebno je proučavao uticaje sezona oluja 2019. godine, sa uraganima i ciklonima koji su razorili dijelove Kariba, Istočne Afrike i Južne Azije.

Jedna od autorki izvještaja Vera Keunzel rekla je da su siromašne zemlje više pogođene jer su osjetljivije na ponovljene efekte razornih događaja i imaju slabije kapacitete da ih otklone.

Tako su zemlje kao što su Haiti, Filipini ili Pakistan toliko često pogođene klimatskim katastrofama da nemaju vremena da se potpuno oporave prije nego što naiđe sljedeća katastrofa, dodala je ona.

U izvještaju objavljenom sredinom januara Program UN za životnu sredinu (UNEP) ukazao je na nedovoljna sredstva izdvojena u svijetu za mjere prilagođavanja.

federalna.ba/Beta