videoprilog Anite Zovko (Federacija danas)

U BiH ima oko 60 električnih vozila i oko 80 punionica - to je premalo

O budućnosti u elektroenergetskom sektoru govorilo se u Neumu, na savjetovanju Bh. komiteta Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme - CIGRE. U fokusu - izazovi. Od korištenja električne energije iz obnovljivih izvora, preko skladištenja do razvoja elektromobilnosti kao ključnog čimbenika u smanjenju emisija ugljičnog dioksida.

Oko 500 stručnjaka sudjelovalo je na ovogodišnjem savjetovanju - što izravno, što putom Zoom platforme. Održani su i okrugli stolovi, sve kako bi naša zemlja, što se tiče elektroenergetskog sektora, uhvatila korak s vremenom.

„Jedan se odnosio na elektromobilnost, drugi se odnosio na integraciju obnovljivih izvora električne energije u elektroenergetski sistem“, istakao je Esad Tanović, generalni sekretar CIGRE BiH.

Elektromobilnost je tema koja je izazvala najviše interesa. Naša zemlja puno kasni, pa i za susjedima, ponajprije u zakonskoj regulativi koja bi omogućila da elektično vozilo bude dostupnije. Hrvatska, Srbija, Slovenija i Crna Gora daju poticaje, a Albaniji se ne plaća PDV. Samo se kod nas i na Kosovu ne dešava nista. Slično je i s infrastrukturom. Oko 60 je elektro vozila u BiH i oko 80 punionica, što je premalo. Električno vozilo je trend u svijetu. Primjerice, u skandinavskim zemljama od 2025. godine više se neće proizvoditi konvencionalna vozila.

Predsjednik CIGRE BiH Edhem Bičakčić napominje kako se moraju osigurati državni poticaji: „To još skup sport, ali koji daje ogromne efekte i gdje je evropska politika veoma jasna i na taj način oni eliminiraju fosilna goriva iz transporta“.

„Za tu punionicu, naše nadležne institucije traže dozvole kao da gradite ovaj hotel, što je nonsens. Tu smo uputili, ispred udruženja zastupnici elektroautomobila u Privrednoj komori Federacije, niz nekih prijedloga za izmjenu zakonske regulative i sa samo malo dobre volje to bi se vrlo brzo rješavalo“, kaže Haris Muratović, brand menadžer Porschea BiH.

No, smanjiti ugljični monoksid može se i korištenjem obnovljivih izvora energije. Barem toga u BiH ne nedostaje

„Tu ima ogroman prostor. Moramo omogućiti brzu izgradnju. Investicija ima, ali administrativne procedure, regulativa, priključci na mrežu koči svaki taj projekt i sporo se realizuju“, dodaje Bičakčić.

Naša zemlja je na samom početku kada je riječ o izgradnji solarnih i vjetroelektrana. Za razliku od Njemačke, primjerice, koja ima 40 tisuća megavata električne energije iz solarnih elektrana i isto toliko iz vjetroelektrana, mi smo tek na 130 megavata vjetra i 35 megavata solarnih elektrana.

federalna.ba

CIGRE