Vučić: Srbija neće okrenuti leđa prijateljima
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je danas na otvaranju Samita povodom 60. godišnjice od osnivanja Pokreta nesvrstanih istakao da je međunarodna saradnja jedini put ka sveukupnom blagostanju i dobrobiti čovječanstva i da Srbija veruje u multilateralizam.
"Uvaženi prijatelji dobro došli kući. Beograd je bio i biće domaćin svakom ljudskom biću koje nosi poruku mira", naglasio je Vučić.
On je poručio da je Srbija kao pravni nasljednik SFR Jugoslavije, osnivač Pokreta nesvrstanih i Ujedinjenih nacija, promoter ideje multilateralizma.
Vučić je rekao da je želja Srbije da oda počast osnivanju Pokreta nesvrstanih koji je nastao u vrijeme blokovskih podjela i u kojem nije bilo mjesta za dominaciju jedne države nad drugom.
On je istakao da se nada da neće samo pričati o prošlosti, već i o budućnosti i da vjeruje da je svijet dijaloga i mira moguć.
"Ne bi trebalo da zaboravimo suštinsku ulogu koju je Pokret nesvrstanih odigrao u očuvanju mira u svijetu. Uprkos usponima i padovima, istorija Pokreta nesvrstanih je uspješna priča", rekao je Vučić.
Kako je naveo pokret je krenuo sa idejom budućnosti jednakih zemalja, gdje se ista prava primjenjuju na sve.
"Pravo da se odluči o sopstvenoj sudbini nije grijeh, već pravo koje mora da pripada svima, bez obzira na snagu, bogatstvo i moć koju imaju", poručio je Vučić.
On je rekao da je neophodno raditi na jačanju multulateralizma i da "nijedna država nije izolovana i samodovoljno ostrvo".
Kako je naglasio Pokret nesvrstanih je bio i ostaje simbol suverenog dijela svijeta, koji se bori za svoju autonomoiju, a Srbija zna koliko je ta borba teška. Dodao je da je za Srbiju najteža borba koja je usmjerena na rješavanje pitanja Kosova.
Kazao je da radeći na rješavanju pitanja Kosova, Srbija brani univerzalne principe međunarodnog prava, ali i ključne principe na kojima je zasnovan Pokretn nesvrstanih.
Vučić je dodao da je Srbija donirala više od milion vakcina protiv koronavirusa, od kojih više od polovine za zemlje u Aziji i Africi, te da će isto raditi dok COVID-19 ne postane prošlost.
"Srbija nikada neće okrenuti leđa svojim prijateljima", poručio je Vučić i ukazao na ideju sa osnivanja Pokreta nesvrstanih da mir ne može da se postigne podjelama, već okončavanjem dominacija jedne države nad drugima.
Predsjednik Azerbejdžana Ilham Aliyev u obraćanju povodom 60. godišnjice osnivanja Pokreta nesvrstanih poručio je da "Azerbejdžan u potpunosti prihvata principe suvereniteta i teritorijalnog integriteta svih zemalja".
Predstavnici više od 100 zemlja okupili su se danas u Beogradu povodom 60. godišnjice prve konferencije Pokreta nesvrstanih zemalja (PNZ), održane u glavnom gradu tadašnje Jugoslavije, koja je bila jedan od osnivača te organizacije.
Kako je kazao, danas slave historijski događaj jer je 1961. godine organizovan prvi sastanak nesvrstanih zemalja u Beogradu.
"Ova inicijativa pokazuje srpsku spremnost da preuzme naslijeđe od ranije. Od osnivanja 1961. godine u Beogradu Pokret nesvrstanih je igra veoma važnu ulogu na međunarodnoj sceni koja je posvećena globalnom miru, pravdi, solidarnosti u svijetu. Pošto je najveća međunarodna institucija poslije Skupštine UN-a, Pokret nesvrstanih predstavlja primjer multilateralizma, objedinjujući 120 zemalja koje imaju različite političke, historijske i kulturološke odlike", pojasnio je Aliyev.
Prema njegovim riječima, historijski principi kao što su poštovanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta, uzdržavanje od agresivnih činova i nemiješanje u unutrašnje poslove, leže u srži ovog Pokreta.
"Kada bi principi Pokreta nesvrstanih bili prihvaćeni od svih zemalja mi ne bismo imali ratovi. Azerbejdžan u potpunosti prihvata principe suvereniteta i teritorijalnog integriteta svih zemalja. Da bi se više doprinijelo jačanju mira i bezbjednosti međunarodnog prava Azerbejdžan je 2011. godine odlučio da se pridruži Pokretu nesvrstanih. U kratkom periodu Azerbejdžan je dao određenu vrstu svoje podrške ovom Pokretu", podsjetio je Aliyev.
Kako je kazao, Azerbejdžan ima u potpunosti nezavisnu domaću i međunarodnu politiku i uspijeva da odoli svim pokušajima miješanja u unutrašnje poslove.
"Kako je pandemija COVID-19 pogodila svijet Azerbejdžan je kao predsjedavajući Pokreta nesvrstanih veoma ozbiljno preuzeo svoje vodstvo i obezbijedio je adekvatno i blagovremeno pružanje odgovora Pokreta. Pokrenuli smo niz inicijativa i tako smo podržali Samit koji je održan u maju prošle godine. Napravljena je baza podataka koja je pokazala potrebe država članica Pokreta i to je olakšalo da vidimo koje su potrebe zemalja članica", pojasnio je Aliyev.
Poručio je da "dvostruki standardi i selektivni pristup raspodjeli vakcina u svijetu nisu u skladu sa međunarodnim pravom i odlukama međunarodnih organizacija".
"To je imalo negativan uticaj na zemlje u sukobu. Azerbejdžan je, također, bio na udaru ovog selektivnog izbora u posljednje tri decenije. U međunarodnim odnosima pogotovo imajući u vidu Armeniju koja je drsko ugrozila naš teritorijalni integritet, već 30 godina mi imamo taj problem. Znači, sprovodeći etničko čišćenje i na svojoj i na okupiranoj teritoriji Azerbejdžana, 1992. godine je omogućila i genocid, uključujući veliki broj žena i djece, kršila je osnovna ljudska prava i sprečavajući pravo miliona Azerbejdžanaca da se vrate u svoje domove. Armenija se nije suočila sa sankcijama za svoju vojnu agresiju", kazao je Aliyev.
Podsjetio je da je u septembru prošle godine Armenija pokrenula napad na Azerbejdžan.
"Kao odgovor azerbejdžanska vojska je oslobodila zauzete teritorije", rekao je Aliyev.
Dodao je da će Azerbejdžan nastaviti na daljnjem jačanju solidarnosti unutar Pokreta nesvrstanih.
Svijet je veći od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija i to treba biti naš zajednički cilj, poručio je ministar vanjskih poslova Turske Mevlut Cavusoglu danas tokom obraćanja na Samitu povodom 60. godišnjice Pokreta nesvrstanih zemalja.
Ocijenio je današnji skup historijskim te poručio kako su veoma bitni principi o kojima se danas govori, koji su ustanovljeni u Beogradu prije 60 godina.
“Nesvrstane zemlje su se prvom deklaracijom, koja je ovdje usvojena, fokusirale na ekonomske nejednakosti, multilateralni pristup globalnim pitanja i mi i dalje pričamo tim stvarima”, naveo je Cavusoglu.
Podsjetio je kako se nejednakosti i dalje šire u cijelom svijetu, a prema izvještajima UN-a tim nejednakostima obuhvaćeno je 70 posto svjetske populacije.
“Sve je veći tehnološki jaz između razvijenih i manje razvijenih zemalja, taj jaz se širi naročito sada pošto se tehnologije brže razvijaju. Tu moramo uzeti u obzir i najmanje razvijene zemlje”, dodao je Cavusoglu.
Podsjetio je također kako je Beogradska konferencija još tada pozvala na proširenje Vijeća sigurnosti UN-a.
“Tada su rekli da je svijet veći od pet zemalja, prosto u njemu mora biti više zemalja predstavljeno sa aspekta multilateralizma. Pogledajte koliko je to tačno u današnje vrijeme kada govorimo o borbi protiv terorizma, o borbi Palestinaca, o borbi protiv pandemije. To bi trebao da bude naš zajednički cilj. Svijet nije svijet iz 1961. godine, Hladni rat se završio, bipolarni svijet se pretvorio u multilaterani i zato su i izazovi mnogo složeniji”, podvukao je Cavusoglu.
Na kraju ja dodao kako glavni principi Beogradske deklaracije i dalje ostaju veoma relevantni i bitni, s tim u vezi je poručio kako Pokret nesvrstanih treba biti još snažniji u svojim aktivnostima.
Ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov poručio je danas na Samitu povodom 60. godišnjice Pokreta nesvrstanih zemalja, koji se održava u Beogradu, kako Rusija ima status posmatrača i da to otvara novu šansu za saradnju u rješavanju svih pitanja, regionalnih i svjetskih, ali i pomoći u osiguranju mira.
Lavrov je kazao kako je potreban konstruktivan dijalog svih zemalja svijeta danas kada situacija u svijetu postaje sve turbulentnija, kada se čovječanstvo suočava sa mnogim izazovima.
Dodao je kako su glavna načela Pokreta za sve jako potrebna, posebno za rješavanje kompletnih situacija, izgradnju demokratije.
“Naša zemlja ima status posmatrača i to nam otvara novu šansu za saradnju u rješavanju svih pitanja, regionalnih i svjetskih, ali i da pomognemo u osiguranju mira”, rekao je Lavrov.
Naglasio je da je prvi sastanak Pokreta 1961. godine tada cijelom svijetu poslao jasnu poruku, da nema druge alternative i da treba rješavati sve izazove koji evoluiraju, te da pritom ne treba zaboraviti glavne koncepte UN-a i uopšte cijelog poretka u svijetu.
Lavrov je na kraju dodao kako je neophodno izbjegavati dvostruke standarde, potrebno čuvati ideale uzajamnog poštovanja i saradnje, ali i boriti se za zaštitu ljudskih prava, boriti se protiv terorizma.
“Nadamo se da će i naša uloga posmatrača pomoći i svim koordinisanim akcijama”, poručio je Lavrov.
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guterres izjavio je da se hitno sve države moraju dovesti do toga da imaju visok nivo vakcinacije protiv koronavirusa kako bi se mogla ostvariti dobrobit svih.
U video obraćanju rekao je da je potrebno da za to države G20 pokrenu sredstva.
Guterres je istakao da je pandemija COVID-19 suočila svijet sa gubitkom ljudskih života i usporavanjem ekonomije.
Ukazao je i na trostruku opasnost: gubitak biodiverziteta, klimatske promjene i zagađenje, te istakao da je vrijeme za adaptaciju i da razvijene države treba da pruže podršku zemljama u razvoju.
Guterres je rekao da bi 50 odsto prikupljenih sredstava za borbu protiv klimatskih promena trebalo da bude opredijeljeno za adaptaciju na klimatske promjene i otpornost.
Istakao je i da se treba stvoriti svijet koji je siguran od oružja za masovno uništenje.
Prvi samit Pokreta nesvrstanih zemalja sazvali su lideri Indije Jawaharlal Nehru, Indonezije Ahmed Sukarno, Egipta Gamal Abdel Nasser, Gane Kwame Nkrumah i Jugoslavije Josip Broz Tito. Na samitu su učestvovali lideri ukupno 25 država okupljeni oko zajedničke ideje - napraviti protutežu blokovski podijeljenom svijetu, suprotstaviti se neokolonijalizmu i trci u naoružavanju. Treći put ili put ka "trećem svijetu" na principima "mirne koegzistencije" bio je finaliziran beogradskim samitom.
Od 60-ih do početka 80-ih godina prošlog vijeka Pokret nesvrstanih je odigrao važnu ulogu u podršci državama koje su se borile za nezavisnost i u podsticanju dekolonizacije. Pokazao je solidarnost s najpravednijim težnjama čovječanstva. Tokom 60-ih i 70-ih godina okupio je skoro sve afričke i azijske države, a njegove članice zalagale su se za poštivanje ekonomskih i političkih prava zemalja u razvoju.
Do zaokreta u djelovanju, prema mnogim historijskim izvorima, došlo je na samitu u Havani, glavnom gradu Kube, 1979. godine. U to vrijeme dvojica "očeva" pokreta, Nehru i Nasser, nisu bili među živima, dok je jugoslavenski predsjednik Tito, koji je preminuo godinu kasnije, već bio bolešću jako oslabljen. U tim uvjetima, kao jedna od vodećih figura nameće se kubanski lider Fidel Castro, s čijim se nastojanjima da približi pokret sovjetskim interesima nisu slagale mnoge članice. Nedugo nakon samita u Havani, Sovjetski savez je izvršio invaziju na Afganistan, koji je bio član Pokreta nesvrstanih.
Kraj hladnoratovske podjele svijeta, raspadom socijalističkog bloka krajem 80-ih godina prošlog vijeka bio je drugi veliki izazov s kojima se suočio Pokret nesvrstanih.
Uprkos svemu, opstao je i danas broji 120 članica. Ali, njegov utjecaj, čak i na ekonomskom planu, nije ni blizu onog od prije četiri decenije.
Za razliku od Pokreta nesvrstanih, jedna od osnivačica, Jugoslavija, nije opstala. Zemlje nastale raspadom bivše zajedničke države nisu punopravne članice Pokreta nesvrstanih.
Novi sigurnosni izazovi, posebno nedavni ratovi i terorističke prijetnje, pravila savremene ekonomije, u prvi plan su izbacili aspiracije ka članstvu ili, barem, približavanju EU-u i NATO-u i drugim međunarodnim organizacijama, uglavnom okupljenim oko velikih svjetskih sila. Principi nesvrstanosti ostali su u nekoj od zabačenih ladica historije da čekaju nekoga ko će imati ideju kako sa njih skinuti prašinu prošlosti i prilagoditi ih aktuelnom vremenu.
federalna.ba/AA