U Banjoj Luci sjećanje na stradanje Srba tokom Oluje

Prošlo je 26 godina od Oluje, akcije hrvatski snaga, koja je trajala 4. do 7. augusta i kojom je prognan i ubijen veliki broj srpskog stanovništva iz Banije, Korduna, Like i sjeverne Dalmacije. U Republici Srpskoj ovaj dan se obilježava kao sjećanje na žrtve zločina bez kazne, dok u Hrvatskoj ovaj dan proslavljaju kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti. Služenjem parastosa u Hramu Hrista Spasitelja u Banjoj Luci i polaganjem vijenaca na spomen obilježju, obilježena je 26. godišnjica stradanja Srba.

Jutarnji tišinu i mir prekinule su rafalne paljbe, zvuk jauka i miris spaljenih kuća. Granatiranjem područja nekadašnje samoproglašene Republike srpske krajine u 5 sati ujutro počeo je progon desetina hiljada stanovnika, koje je u kolonama, na traktorima, u kolima, kamionima ili pješke, krenulo u zbijeg. Više od 250.000 Srba je protjerano, a više od 2.000 ubijeno, u hrvatskoj vojno-policijskoj akciji „Oluja“.

 „Izgledalo je užasno, bilo je neizdrživo. Ostali smo sami bez ikakve pomoći oružanih snaga bilo koje države. Narod se povukao i desilo se šta se desilo. Strašne žrtve. Danas smo rasuti po cijelome svijetu i bolimo se za vlastiti život, za vlastiti opstanak, sami, isto kao što smo bili i 1995. sami“, kaže Krsto Žarković, bivši komadant Specijalne brigade MUP-a samoproglašene Republike srpske krajine.

Advokat Slobodan Perić, i sam protjeran, kaže da se samo nekolicina Srba vratila na svoja ognjišta u Hrvatsku, ali i danas žive u strahu. Prema posljednjem popisu, Srba u Hrvatskoj ima oko četiri posto.

„Sav im se život sveo da li ih neko dira ili ne dira - ja mislim da to nije nikakav život. A uglavnom su to stariji ljudi koji žive tamo, došli su tamo, koriste penzije i čekaju da umru, nema tu nekakvog života. Nema Srba iz Hrvatske iz Krajine da negdje žive kao kolektiv“, govori Perić.

Dok se Republici Srpskoj ovaj dan se obilježava kao sjećanje na žrtve zločina bez kazne , u Hrvatskoj se slavi. Ovaj dan proslavljaju kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti.

„Naravno da je značajno da se obilježavaju ovakve godišnjice, jer u prošlosti smo zaboravljali slične događaje pa su nam se ponavljali“, ističe Savo Štrbac, predsjednik Dokumentaciono-informacionog centra Veritas.

Međunarodni sud pravde je u presudi iz februara 2015. godine operaciju “Oluja” nije okarakterisao kao genocid, iako se vodio spor između Srbije i Hravtske na Međunarodnom sudu pravde u Hagu i po toj vrsti tužbe. Za ove zločine bili su optuženi hrvatski generali Ante Gotovina i Mladen Markač, koji su u drugostepenom žalbenom postupku Haškog tribunala oslobođeni optužbe.