Tužilaštvo insistira na tvrdnji da su svjedoci u slučaju Tači i ostali uplašeni da svjedoče
(Izvor: EPA/JERRY LAMPEN)

Tužilaštvo insistira na tvrdnji da su svjedoci u slučaju Tači i ostali uplašeni da svjedoče

Tužilaštvo suda za zločine boraca OVK u Hagu upozorilo je da su "mnogi značajni svjedoci" ili "uplašeni da svjedoče" ili su lojalni" bivšem komandatu OVK Hašimu Tačiju i trojici saoptuženih za zločine na Kosovu i u Albaniji, 1998-99.

"Mnogi značajni svjedoci u ovom predmetu su lojalni optuženima ili su uznemireni i uplašeni da svjedoče. Neizbježno je da će određeni svjedoci oklijevati ili neće biti voljni da potvrde izjave koje su ranije dali", naznačili su tužioci u podnesku objavljenom na internet stranici suda.

Branioci optuženih oštro su, tokom posljednje proceduralne rasprave, negirali da su svjedoci zastrašivani ili uznemiravani, sugerišući da tužioci tom tvrdnjom unaprijed opravdavaju svoj neuspjeh. Tačijev advokat Greg Kehoe tvrdnju tužilaca da su svjedoci uplašeni nazvao je "potpuno lažnom".

Ben Emmerson, branilac drugoptuženog Kadrija Veselija rekao je da tužioci "bez dokaza" tvrdnje tužilaca o zastrašenim svjedocima. Emmerson je podsjetio da je Veseli, prije nego što se predao, javno pozvao pristalice OVK da "sarađuju sa sudom".

"Veseli mi je rekao da ponovo naglasim da on poziva sve svjedoke da sarađuju u svakom pogledu", kazao je Emmerson na statusnoj konferenciji 8. septembra.

Tužilac Alan Tieger uzvratio je da je "od početka, klima uznemiravanja i zastrašivanja svjedoka na Kosovu dio ovog predmeta".

"Lojalnost optuženima i zastrašivanje svjedoka prožimaju dokazne materijale koje smo objelodanili odbranama", rekao je Tieger. To će se, po riječima tužioca, vidjeti i na suđenju, kao i da je vrh OVK na čelu s optuženima nametnuo "šutnju pred zločinima".

"Obim počinjenih zločina dokaz je da je postojala i bila primjenjivana politika" progona protivnika OVK, bilo Albanaca, Srba ili Roma, podvukao je Tieger, dodajući da je "zbog toga ovaj predmet obiman".

U pisanom podnesku, tužioci su naznačili i da će im, tokom suđenja, "naročit izazov" predstavljati dokazivanje da su optuženi, kao članovi Glavnog štaba, imali "komandu i kontrolu" nad OVK, što je suština cijelog predmeta.

Kao jedan od razloga za to, tužioci su naveli i "zavjeru šutnje koja je s vremenom usađena" među članove OVK i svjedoke na Kosovu.

"Optuženi osporavaju i umanjuju značaj ključnih činjenica o njihovoj ulozi u OVK, iako su uspjeh OVK iskoristili kao odskočnu dasku za zauzimanje položaja u vlasti na Kosovu, za vrijeme i poslije rata", naglasili su tužioci.

Optuženi, uz to, "negiraju da je OVK imala bilo kakvu vlast ili strukturu", što će, po tužiocima, nužno produžiti dokazni postupak optužbe.

Prema posljednjem spisku, koji su dostavili sudiji za prethodni postupak Nicolasu Guillou, tužioci planiraju da tokom suđenja izvedu 319 svjedoka tokom 709 radnih sati.

Branioci su ocijenili da su pretjerani i taj smanjeni broj svjedoka i to skraćeno vrijeme za njihovo ispitivanje.

Po odbrani, dokazni postupak optužbe će trajati "nekoliko godina".

Veseljijev branilac Emmerson ponovio je svoj zahtjev da sud tužiocima odredi jednu kalendarsku godinu za izvođenje dokaza.

Po tom prijedlogu, i odbrane svih optuženih zajedno imale bi jednu godinu za dokazni postupak. To je, po Emmersonu, jedini način da suđenje bude "izvodljivo", odnosno da se procesom može upravljati.

Branioci su ponovo zatražili i da im tužioci dostave spisak prvih tridesetak svjedoka, ali je tužilac Tieger to odbio, obrazlažući da to ne predviđaju pravila. Kada će suđenje Tačiju i saoptuženima početi još nije određeno, ali je malo vjerovatno da će proces početi do kraja godine.

Sudija Guillou sljedeću raspravu o stanju u postupku održaće, kako je nagovijestio, sredinom oktobra.

Datum početka suđenja ne određuje sudija za prethodni postupak, već raspravno vijeće koje će voditi proces. Sudija Guillou tom vijeću će predati predmet kada okonča sve pripreme.

Članove raspravnog vijeća imenovaće Ekaterina Trendafilova, predsjednica suda čiji je zvaničan naziv Specijalizovana vijeća Kosova.

Zajedno sa Tačijem i Veselijem, optuženi su još Rexhep Selimi i Jakup Krasniqi.

Tači (53), Veseli (54), Selimi (50) i Krasniqi (70) optuženi su za zlodjela počinjena u 42 nelegalna pritvora OVK na Kosovu i u Albaniji nad najmanje 407 pritvorenika, od kojih je najmanje 98 ubijeno, od marta 1998. do septembra 1999.

Optužnica Tačija, Veselija, Selimija i Krasniqija u 10 tačaka tereti za: progon na političkoj i etničkoj osnovi, zatvaranje, nezakonito hapšenje i pritvaranje, druge nehumane postupke, okrutno postupanje, mučenje (dvije tačke) i ubistva (dvije tačke).

Ta krivična djela kvalifikovana su, u šest tačaka, kao zločini protiv čovječnosti, a u četiri tačke, kao ratni zločini.

Za te zločine, po optužnici, Tači i saoptuženi snose i individualnu i komandnu odgovornost. Svi su, u periodu obuhvaćenom optužnicom, bili članovi Glavnog štaba OVK: Tači kao politički komesar, kasnije i zapovjednik, Veseli kao šef obavještajne službe, Selimi kao glavni operativac, a Krasniqi kao zamjenik komandanta i portparol.

U privremenoj vladi Kosova, proglašenoj u martu 1999, Tači je bio premijer, Veseli ministar za obavještajne poslove, Selimi ministar unutrašnjih poslova, a Krasniqi portparol.

Prema optužnici, Tači, Veselji, Selimi i Krasniqi bili učesnici u udruženom zločinačkom poduhvatu, zajedno sa brojnim drugim oficirima i pripadnicima OVK, te članovima privremene vlade. od kojih su u optužnici imenovani: Azem Sulja, Ljah Brahimaj, Fatmir Ljimaj, Sujelman Seljimi, Rustem Mustafa, Šukri Buja, Ljatif Gaši i Sabit Geci.

Svi optuženi, koji su na Kosovu uhapšeni 4. i 5. novembra 2020. u prvom pojavljivanju pred sudom, od 9. do 11. novembra, izjavili su da nisu krivi za zločine iz optužnice.

federalna.ba/Beta

Hašim Tači Haag