Turobna bh. stvarnost: Sve više korisnika javnih kuhinja i procvat kladionica

Na početku smo jedne kalendarske godine. Jedan od gorućih problema u našoj zemlji s kojim smo suočeni je odlazak mladih iz Bosne i Hercegovine. Oni koji su ostali i planiraju život ovdje ovise o kreditima, uglavnom. Perspektivu za dodatnu zaradu vide i u kladionicama, a mnogo je onih koji topao obrok imaju zahvaljujući javnim kuhinjama. A vlast? Ona sa sebi podobnim dogovara tendere, pravi zakonska rješenja i koncesije za rasparčavanje preostalih bogatstava ove zemlje. Od obećanja upućenim građanima stomaci su sve prazniji.

Sedamdesetogodišnji Sead iz Travnika jedan je gotovo 20.000 građana ove zemlje koji preživljavaju zahvaljujući obroku u javnim kuhinjama.

„Ponesem kući, moja žena je invalid i to je sve što imamo“, priča Sead.

Uz samce, te porodice s djecom, svakodnevno raste i broj penzionera koji dijele njegovu sudbinu.

„Pored postojećih 350 ljudi, dobili smo još preko trideset koji su se prijavili ovdje u kuhinju“, navodi Kadira Musić, kuharica u Merhametovoj javnoj kuhinji.

Nažalost, broj onih kojima su penzija ili plaća nedovoljne za preživljavanje stalno raste, ali od srama još nisu na vratima javnih kuhinja. Potvrđuju to i istraživanja UN-a, prema kojima je 700.000 stanovnika ove zemlje na ivici siromaštva. Istovremeno, vlast se hvali rastom budžeta na svim nivoima. Nije to rezultat povećanja proizvodnje nego cijena životnih namirnica i nameta privredi.

„S ovim doprinosima i opterećenjima, parafiskalnim nametima radnici ne mogu dobiti veće plate, a s ovim platama ne može se preživljavati i ljudi traže rješenje. Koliko se god kome sviđalo ili ne - država se prazni“, ističe Šaban Rizvić, član UO Udruženja poslodavaca SBK-a.

Oni što ostaju spas traže u podizanju kredita. Samo u prvih deset mjeseci ove godine, prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, komercijalne banke plasirale su stanovništvu skoro 12 milijardi maraka kredita. No, mnogo je onih koji ne mogu do banaka, pa se zadužuju u mikrokreditnim organizacijama ili nadu za bijeg od siromaštva vide u kladionicama.

„U 2023. godini ostvaren je promet po osnovu različitih vrsta klađenja u iznosu 1.626.491.376 KM. To je promet koji je ostvaren po osnovu sportskog i RNG klađenja“, navodi Adis Durak, šef Odsjeka za inspekcijski nadzor u KPU Novi Travnik.

Na tu uplatu država je po osnovu naknada i poreza na isplaćene dobitke od preko stotinu maraka, jer se na one ispod tog iznosa ne plaća porez, naplatila prosječno 2,2 procenta ili u brojkama nešto više od 44 miliona. Rješenje je, tvrde stručnjaci, u hitnoj izmjeni zakonskih propisa koji su na snazi od 2015.

„To je jako povlašten način oporezivanja, što je značajno različito u odnosu na poreze koji se plaćaju po drugim osnovama. To govori činjenica da ni jedna uplata ne podliježe plaćanju PDV-a - kao što podliježu osnovne životne namirnice, ističe Durak.

Znaju to i oni koji donose odluke i hvale se ovogodišnjim izvozom struje, koji će, kažu, ove godine na nivou države premašiti milijardu maraka. A samo u Federaciji za nepunih dvanaest mjeseci u kladionice se slije jednoipogodišnji državni izvoz struje. Od kojeg u budžet stigne tek nešto više od dva procenta.

federalna.ba