Turčalo za FR: Snažna poruka visokih zvaničnika SAD-a i Sjevernoatlantskog saveza

Razgovarala: Aida Hasanbegović

Pomoćnik državnog sekretara SAD-a za europska i euroazijska pitanja Džejms O'Brajen (James O'Brian), koji boravi u dvodnevnoj posjeti Bosni i Hercegovini, sastao se sa bh. zvaničnicima i sa visokim predstavnikom Kristijanom Šmitom (Christian Schmidt). Uz O'Brajena,  u Sarajevu se već nalaze i članovi Sjevernoatlantskog vijeća, glavnog tijela za donošenje političkih odluka unutar NATO-a. Da li je u pitanju nova diplomatska ofanziva prema BiH u trenutku važnih političkih procesa, ali i neizvjesnosti da u martu dobije zeleno svjetlo za početak pregovora o članstvu u Evropsku uniju, komentira dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Sead Turčalo.

Pomoćnik američkog državnog sekretara Džejms O'Brajen u Bosnu i Hercegovinu dolazi u trenutku važnih političkih procesa, ali i svojevrsne neizvjesnosti u procesu borbe BiH da u martu dobije zeleno svjetlo za početak pregovora o članstvu u Europskoj uniji. Nedavno je izjavio da Bosna i Hercegovina naročito pati od odliva stručnjaka i mladih te da skoro pola stanovništva ne živi u zemlji i da time treba da se bave političari, koji, umjesto rješavanja ovog problema, nude cirkus.

Da li će se diplomatska aktivnost Džejmsa O'Brajena razlikovati i u čemu od kursa visokih američkih zvaničnika Gabrijela Eskobara (Gabriel Escobar), Metjua Palmera (Matthew Palmer), Šolea (Collet)? 

„Ono što imamo u slučaju Džejmsa O'Brajana je da izuzetno dobro poznaje region, učestvovao je u pisanju pravnog dijela Daytonskog mirovnog sporazuma, učestvovao je u pregovorima u Rambujeu (Rambouillet), zna ko su ključni kočničari i nosioci secesionističke politike. Ali izazov je da je na mjesto pomoćnika za Europu i Euroaziju došao u posljednjoj godini mandata  aktuelne američke administracije te je pitanje da li se u jednoj godini mogu napraviti značajni pomaci. Na temelju njegovih intervencija i djelovanja u slučaju Srbije i odnosa s Kosovom, mogao bi biti mnogo odlučniji i da će to polje djelovanja, onih koji do sada nisu pokazali naročit progres u svom radu, poput izaslanika Eskobara, vjerovatno biti preuzeto od O'Brajana.“

Pomoćnik američkog državnog sekretara potvrdio je snažnu podršku Sjedinjenih Država visokom predstavniku Kristijanu Šmitu i njegovoj upotrebi bonskih ovlasti za provedbu i odbranu Daytonskog mirovnog sporazuma. Riječ je o diplomati, kako ste i sami upravo kazali, koji poznaje prilike u BiH i da ne treba zaboraviti da je O'Brajen bio u Daytonu i da je radio zajedno sa bh. stranom na sastavljanju Ustava Bosne i Hercegovine.

„Činjenica da je Ured visokog predstavnika dio Daytona može govoriti o posebnom odnosu, ne treba zanemariti činjenicu da kod diplomata postoji poseban osjećaj prema onome što su proizveli, a u ovom slučaju radi se o nekome iz čijeg pera je došao Daytonski mirovni sporazum. U ovom trenutku ta vrsta podrške visokom predstavniku je potrebna kao ohrabrenje za nametanje paketa izbornom integritetu. EU ne favorizira to, njena politika, kada je u pitanju izborno zakonodavstvo BiH, pod snažnim utjecajem je Hrvatske koja želi širi paket koji, zapravo, nažalost,  etnokratizira Bosnu i Hercegovinu dodatno. Ova podrška Kristijanu Šmitu koji se, kolokvijalno rečeno, nalazi između dvije vatre, može pomoći da 'prelomi', hrabrije postupi i nametne rješenja koja se tiču izbornog integriteta.“

U posljednjih mjesec dana komentirao je političke procese u BiH, prije svega, secesionizam Milorada Dodika, a kritike su upućene i čelniku HDZ-a Draganu Čoviću zbog blokiranja gradnje Južne gasne interkonekcije. Kako to promatrati?

„Treba imati u vidu da SAD pitanje energetske sigurnosti, i generalno ruskog utjecaja, smatraju nečim što je u vrhu njihove agende. Južna interkonekcija nije samo pitanje energetske sigurnosti BiH, nego je i pitanje ograničenja utjecaja Ruske Federacije na ovom prostoru, a predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović stoji na tom putu, što je i sam otvoreno saopćio. Vrlo je zanimljiva ta vrsta oklijevanja američke administracije da ubrza put na kojem bi Čović završio na crnoj listi, jer radi protiv interesa države BiH i u situaciji kada je svijet podijeljen na one koji afirmiraju rusku politiku i one koji su protiv nje.“

Pored O'Brajena, u dvodnevnoj posjeti Bosni i Hercegovini su najviši vojni zvaničnik NATO-a Rob Bauer i članovi Sjevernoatlantskog vijeća koje je glavno tijelo za donošenje političkih odluka unutar NATO-a. Da li se ova pojačana ofanziva može čitati kao stavljanje tačke na nešto što predugo traje?

„Ne bih govorio o nekoj diplomatskoj ofenzivi ove posjete, koliko god se čine, ipak, nisu povezane. Posjeta Sjevernoatlantskog vijeća je izuzetno važna, mada u javnosti nije dovoljno percipirana. Radi se o ključnom tijelu Saveza. NATO je, prije svega, političko-vojni savez, bez obzira što ga identificiramo kroz vojnu komponentu. Ne treba zaboraviti da Sjevernoatlantsko vijeće i tokom posjete BiH može donijeti pravno obavezujuće odluke za cijeli Savez, a u razgovorima njegovih članova sa bh. zvaničnicima, akademskom zajednicom i studentima, jasno je  naglašeno da je sigurnost BiH jednaka je stabilnosti Sjevernoatlantskog saveza, što je jako bitna poruka.“