Trumpov zaokret na Balkanu - od nadanja Beograda, do zahlađenja

Nedavni pomaci u spoljnoj politici Sjedinjenih Američkih Država prema Balkanu zadali su ozbiljan udarac očekivanjima Srbije, budući da se čini da je albanski lobi stekao značajan uticaj u Washingtonu u drugom mandatu predsjednika Donalda Trumpa, piše EUalive. Briselski portal podsjeća da je Srbija, doskora, na Trumpa gledala sa znatnim optimizmom, dodajući da se tokom njegove prve administracije činilo se da u pristupu regionu favorizuje Beograd kada je riječ o dugogodišnjem sporu Srbije i Kosova.

Izvještaji su sugerisali da je Trump razmatrao ideje o prekrajanju granica, uključujući mogućnost pripajanja Srbiji sjevernog dijela Kosova, većinski naseljenog Srbima, u okviru šireg spekulisanja o podjeli Bosne i Hercegovine.

Srbijanski zvaničnici i analitičari nadali su se da će se takav obrazac nastaviti, naročito imajući u vidu mogućnost da Richard Grenell, Trumpov bivši specijalni izaslanik za odnose Srbije i Kosova, koji je otvoreno kritikovao pregovarački stav Prištine, preuzme neku visoku funkciju, poput državnog sekretara, dodaje se u tekstu.

Podsjeća se i da je Beograd pozdravio poslovne inicijative Trumpovog zeta, Jareda Kushnera, omogućivši mu pristup projektima u oblasti nekretnina u Srbiji (kao i u susjednoj Albaniji), ali su se te nade u velikoj mjeri izjalovile pošto je krajem 2025. Kushner odustao od svojih ambicija u oblasti nekretnina u Srbiji.

Još upečatljivije, dodaje EUalive, 22. januara, tokom Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, Trump je formalno osnovao svoj Odbor za mir, inicijativu koja je prvobitno bila zamišljena kao mehanizam za postkonfliktnu stabilizaciju u Gazi, ali je kasnije proširena na globalne konflikte.

Trump je lično nadgledao potpisivanje osnivačke povelje Odbora, predstavljajući ga kao alternativni, konkurentski mehanizam Ujedinjenim nacijama u promovisanju mira, navodi se i dodaje da su događaju prisustvovali i dokument potpisali predsjednica Kosova Vjosa Osmani i albanski premijer Edi Rama.

Srbija, međutim, nije dobila poziv da se pridruži Odboru za mir, što je u Beogradu "protumačeno kao jasno okretanje leđa, naročito imajući u vidu da su Kosovo i Albanija uključeni", dodaje portal.

Eualiave prenosi ocjene analitičara da sastav Trumpovog Odbora za mir pokazuje da Srbija više ne može da se oslanja na američku podršku po pitanju Kosova i da je albanski lobi u SAD uspio da utiče na Trumpa, iako je aktuelno rukovodstvo u Prištini bilo bliže prethodnoj Bidenovoj administraciji.

EUalive podsjeća i da je Trump u više navrata isticao svoje mirotvoračke zasluge, tvrdeći na nedavnoj konferenciji za medije povodom prve godišnjice mandata kao 47. predsjednik SAD, da je zaustavio osam ratova, uključujući i "sukob između Kosova i Srbije", koji je svrstao na drugo mjesto svoje liste.

Naveo je da je spriječio eskalaciju upozorivši obje strane da bi nastavak sukoba značio zabranu trgovine sa SAD i ponovio uvjerenje da ti napori zaslužuju Nobelovu nagradu za mir. Predsjednica Kosova Vjosa Osmani dodatno je učvrstila ovu naraciju nakon posjete SAD, izjavivši da je krajem maja 2025. dobila obavještajne podatke o aktivnostima Srbije na granici koje su mogle dovesti do eskalacije, te da ih je podijelila sa saveznicima kako bi se ona spriječila.

U međuvremenu, poslovne veze porodice Trump sa Albanijom i dalje privlače pažnju. Ivanka Trump je krajem januara posjetila Vloru radi razgovora o planiranoj investiciji na ostrvu Sazan, koju razvija njen suprug Jared Kushner. Projekat para, kome je albanska vlada dodijelila status strateškog investitora, predviđa izgradnju luksuznog odmarališta na nenaseljenom ostrvu, ali se suočio sa protivljenjem 41 ekološke organizacije iz 28 zemalja koje su zatražile obustavu projekta.

Dodatnu zabrinutost za Srbiju izazvao je i zakon koji je 22. januara predstavljen u američkom Kongresu, Zakon o procjeni dikriminacije u preševskpj dolini čiji je predlagač kongresmen Keith Self. Tim aktom se od State departmenta zahtijeva da procjeni navode o diskriminaciji etničkih Albanaca u Preševskoj dolini (opštine Medveđa, Bujanovac i Preševo), na jugu Srbije. Zakon se bavi tvrdnjama o "pasivizaciji adresa", što sprječava stanovnike da obnavljaju lična dokumenta ili ostvaruju biračko i druga prava i postavlja prepreke u upotrebi jezika, obrazovanju (uključujući nepriznavanje kosovskih diploma i nedostatak udžbenika), kao i ekonomsko zapostavljanje i zastrašivanje od strane organa reda.

Lobistička grupa Albanci za Ameriku (Albanians for America) pozdravila je ovu inicijativu kao korak ka odgovornosti.

Sve zajedno, od selektivnih poziva u Odbor za mir i Trumpovog samohvalisavog isticanja uspjeha, do tekućih poslovnih i zakonodavnih poteza, ukazuje na primjetno prilkanjanje američke politike albanskim interesima, ostavljajući Srbiju da ponovo prilagođava svoju strategiju u nepredvidivom međunarodnom okruženju, zaključuje EUaliave.

federalna.ba/Beta