Trump nastavlja komplikovati Bidenove planove

Administracija predsjednika Donalda Trumpa je označavanjem Kube kao države sponzora terorizma, u svojim posljednjim danima na vlasti nastavila uvođenje spoljnopolitičkih mjera koje će otežati diplomatske planove novoizabranog predsjednika Josepha Bidena, prenosi danas Radio slobodna Evropa (RSE) ocjenu svjetskih medija.

Na američkom spisku država sponzora terorizma, do dodavanja Kube u ponedjeljak, 11. januara, nalazili su se samo Iran, Sirija i Sjeverna Koreja, ukazuje Finantial Times.

Kuba je prvi put stavljena na spisak državna sponzora terorizma 1982. godine u vrijeme predsjednika Ronalda Regana zbog, kako je tvrdio Washington, dugogodišnje podrške Havane latinoameričkim gerilskim grupama.

Tu oznaku je uklonio predsjednik Barack Obama 2015. godine u okviru šireg popravljanja odnosa dvije zemlje, što je dovelo do ponovnog otvaranja američke ambasade u Havani, ukidanja nekih ekonomskih sankcija i prve posjete američkog predsjednika ostrvu od revolucije 1959. godine.

Označavanje Kube sponzorom terorizma, mada možda neće imati značajne posljedice po Havanu, zakomplikovaće planove dolazeće Bidenove administracije za popravljanje odnosa dvije zemlje, ocjenjuje New York Times.

Biden je tokom predizborne kampanje govorio o vraćanju otvorenijeg pristupa Kubi iz vremena predsjednika Obame koji je višedecenijsku političku i ekonomsku izolaciju Havane nazvao reliktom Hladnog rata, ukazuje list.

Bidenova administracija može opet ukloniti Kubu s liste države sponzora terorizma, ali će za to biti potreban postupak procjene koji bi mogao mjesecima da traje, ističe New York Times koji navodi da je u procesu vraćanja Kube na tu listu prekršena standardna procedura u State departmentu, pošto se time bavila Kancelarija za pitanja zapadne hemisfere, a ne kako je uobičajeno, Kancelarija za borbu protiv terorizma.

Tim potezom se automatski pokreću sankcije SAD-a prema Kubi koje će, međutim, prema ocjeni eksperata, vjerovatno imati zanemarive efekte s obzirom na postojeće američke kaznene mjere.

U prethodne dvije godine, Kuba je bila, kako navodi list, pod najintenzivnijim američkim sankcijama u poslednjih 50 godina, što je doprinjelo velikim nestašicama osnovnih potrepština poput lijekova i hrane, dok je prema podacima kubanske vlade, prošle godine, BDP Kube pao za 11 posto.

Nove sankcije će onemogućiti legalne finansijske transakcije preko američkih institucija, kao i bankarske transakcije preko trećih zemalja. Evropske banke nerado obavljaju plaćanje kubanskim državnim preduzećima, a vraćanje terorističke oznake će, ocjenjuje New York Times, dalje smanjiti želju da se rizikuje.

Kuba je već dugo sporno pitanje u američkoj politici, piše Wallstreet Journal ukazujući da je Trump čvrstom retorikom prema Havani dobio podršku mnogih glasača porijeklom s Kube, kao i iz drugih latinoameričkih zemalja koji su kritični prema toj ostrvskoj državi i njenom regionalnom savezniku Venecueli.

Državni sekretar SAD-a Mike Pompeo je u saopštenju naveo da je vraćanje Kube na listu država sponzora terorizma opravdano zato što je Kuba pružila utočište nekolicini američkih bjegunaca poput žene koja je optužena za ubistvo pripadnika policijskih snaga New Jerseya 1973.

Pompeo je takođe rekao da je Kuba odbacila zahtjev Kolumbije za izručenje 10 pripadnika Nacionalne oslobodilačke armije koji su povezani s bombaškim napadom u Bogoti 2019. kada su ubijene 22 osobe.

Stavljanjem Kube na terorističku listu, administracija, međutim, nije tvrdila da je kubanska vlada podržavala međunarodni terorizam, što je dugo bio kriterijum State Departmenta za uključivanje na taj spisak, ukazuje američki list i ističe da predstavnici Bidenove Demokratske partije odbacuju da potez kao "politizovan".

Državni sekretar SAD-a je rekao da je Kuba zaslužila uključenje na listu zbog pružanje "sigurne luke teroristima". Pompeo je naveo u da je Havana slala ljude za podršku obavještajne službe i obezbjeđenja predsjednika Venecuele Nicolasa Madura koji je stvorio "slobodno okruženje" da teroristi žive u toj zemlji.

U posljednjim danima vlasti, Trumpov tim pokrenuo je niz značajnih promjena s ciljem da zacementira svoje naslijeđe i ograniči Bidenovu spoljnu politiku, piše Foreign Policy uz ocjenu da odlazeća administracija u Jemenu, na Tajvanu i Kubi postavila političke nagazne mine novom predsjedniku.

Deset dana prije odlaska s funkcije, državni sekretar Pompeo najavio je da će administracija označiti jemenski pokret Huti, koji ima podršku Irana, kao terorističku organizaciju, uprkos upozorenju međunarodnih humanitarnih organizacija da bi to moglo ozbiljno omesti isporuku neophodne pomoći u zemlju razorenu ratom.

Pompeo je takođe najavio da će SAD ukinuti višedecenijsku politiku "samo-nametnutih" ograničenja u kontaktima američkih i tajvanskih zvaničnika, što je naišlo na brzu osudu zvaničnika u Pekingu.

Iskusne diplomate i spoljnopolitički stručnjaci talas najava u posljednjem trenutku opisuju kao oproštaj odlazeće administracije s namjerom da ometu spoljnu politiku nove administracije, ističe američki časopis. Mada ti potezi neće direktno spriječiti Bajdena da prekine Trumpovu spoljnu politiku, oni će to politički i diplomatski otežati.

Terorističke oznake u vezi s Jemenom i Kubom biće nezgodno pitanje za Bidenovu administraciju, ukazuje Foreign Policy na ocjene stručnjaka i zvaničnika, zato što će se State Department suočiti s političkim teretom dokazivanja da su označeni entiteti promijenili svoje ponašanje što bi opravdalo povlačenje te karakterizacije ili će rizikovati kritike republikanca u Kongresu i spoljnopolitičkih jastrebova.

federalna.ba/Beta