Tuzla i Krajina čekaju 30 godina: Kilometri brzih cesta samo na papiru

Trideset godina planiranja, a kilometri brzih cesta i dalje su samo brzi na papiru. Projekti postoje. Javni interes je proglašen. Novac se planira. Gradilišta nema. Od Tuzle prema Orašju i od Bihaća prema Hrvatskoj – ključna prepreka je zemljište. Autoceste tvrde: rješenje postoji, ali kantoni koče. Kantoni odgovaraju: bez riješenih imovinsko-pravnih odnosa nema prenamjene niti gradnje.

Tuzla – Orašje čeka već dvije decenije

Od prve studije za cestu Tuzla–Orašje prošle su dvije decenije. Federalna vlada je 2007. utvrdila opći, a 2022. godine i javni interes za 30 kilometara dugu dionicu do Maoče. Trasa postoji, projekti se rade, ali je brza cesta i dalje vizualna animacija.

„Da smo ručno kopali autoput od Tuzle prema Orašju, za ovih 30 godina mogli smo ga iskopati“, kazao je Asmir Dževlan, izvršni direktor za projektiranje i građenje JP Autoceste FBiH.

Ali nisu. Prvo se godinama lutalo s trasama, a kada su konačno ucrtane – stalo se na imovini.

„Problem je isti: pretvorba poljoprivrednog i šumskog zemljišta u građevinsko zemljište, bez koje ne možemo pribaviti urbanističke dozvole od Federalnog ministarstva prostornog uređenja. Pojavljuju se teze u javnosti da se samo gradi u Hercegovini, gdje su Hrvati, da su bošnjački dijelovi zanemareni. To apsolutno nije tačno“, istakao je Dževlan.

Autoceste: Prenamjena bez promjene vlasništva

U Autocestama tvrde da se prenamjena zemljišta za javnu infrastrukturu može izvršiti bez promjene vlasništva. U Zapadnohercegovačkom kantonu ove godine utvrđen je javni interes za više saobraćajnica i data saglasnost za korištenje zemljišta. U Bosanskopodrinjskom kantonu zemljište je riješeno za dio prilazne ceste tunelu Hranjen.

„Kada sam ja bio premijer, tokom 2025. godine, odnosno ljeta 2025. godine, završena je eksproprijacija i izdato rješenje za pretvorbu zemljišta u građevinsko jedne sekcije dionice prilaznog puta tunelu Hranjen od pravca Goražda. I to je dijelom bilo državno vlasništvo“, kazao je Edin Ćulov, bivši premijer Bosanskopodrinjskog kantona.

Ali ni riješeno zemljište ne garantira bager na terenu. Bivši bosanskopodrinjski premijer tvrdi da su na potezu trebale biti Autoceste.

„Postoji samo idejni projekt. Nema glavni projekt. Ako nemate glavni projekt, odnosno građevinsku dozvolu, kako ćete izvoditi radove? Mi smo uradili po tom modelu i zašto ništa od tada nije rađeno?“, rekao je Ćulov.

Autoceste tvrde da su i Unsko-sanskom i Tuzlanskom kantonu nudile isti model koji je primijenjen u Zapadnohercegovačkom i Bosanskopodrinjskom kantonu.

„Lično sam u 2024. imao sastanke i s premijerom Unsko-sanskog kantona i s premijerom Tuzlanskog kantona, gdje sam im nudio isti model da naprave kao Zapadnohercegovački kanton, Bosanskopodrinjski kanton. Oni to nisu željeli uraditi“, kazao je Dževlan.

TK: Ponuđeni model protuustavan

U Tuzlanskom kantonu ponuđeni model Autocesta nazivaju protuustavnim.

„Autoceste nam nude jednostavno rješenje: vi prekršite zakon, a mi ćemo onda planirati investiciju. Takav odnos ne možemo prihvatiti. Tuzlanski kanton želi autoceste što prije, ali ne po cijenu rušenja pravnog poretka Bosne i Hercegovine“, navodi se u odgovoru Vlade Tuzlanskog kantona.

I dok se u Tuzli spori pravni osnov, u Krajini je problem, tvrde, i u dokumentaciji. Na brzoj cesti Bihać – Cazin – Velika Kladuša, dugoj skoro 47 kilometara, najdalje se stiglo na dionici Kamenica – Ćoralići. Za ostatak trase idejni projekt završen je tek ove godine.

Čiji je papir stariji?

„Kada su u pitanju dozvole, to izdaje Federalno ministarstvo prostornog uređenja i jasno znamo da ceste nisu pripremile do sada svu dokumentaciju koja je neophodna. Radi se o državnoj imovini. Volja kantonalne vlasti, lokalne, sigurno postoji, ali kako poslije presude nastaviti dalje?“, kazao je Mustafa Ružnić, premijer Unsko-sanskog kantona.

Trideset godina planiranja. Jedni tvrde da model postoji. Drugi traže čiste imovinske odnose. Treći čekaju projekte. A svi zajedno – čekaju novac. Dok se nadležni spore čiji je papir stariji i važniji, Tuzla i Krajina prema Evropi i dalje voze cestama iz prošlog vijeka, dok kilometri brzih cesta čekaju da s papira pređu na gradilište.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.