Tri godine od zabrane mobitela u mostarskoj školi: Više druženja, manje problema
Zbog sve češćih slučajeva ometanja nastave i digitalnog nasilja među učenicima, jedna škola u Hercegovini odlučila je povući jasan potez – zabraniti korištenje mobitela. Iako je odluka u početku izazvala podijeljene reakcije, danas, tri godine kasnije, donosi vidljive promjene.
Priča dolazi iz Osnovne škole Čerin, jedne od prvih škola u Bosni i Hercegovini koja je uvela ovu mjeru, i to uz podršku roditelja.
Razlozi za zabranu
Osnovna škola Čerin jedna je od prvih škola u Bosni i Hercegovini koja je zabranila korištenje mobitela. Bila je ovo zajednička odluka roditelja i škole. Iskustvo iz Čerina pokazuje da zabrana mobitela može doprinijeti boljoj komunikaciji među učenicima, sigurnijem okruženju i kvalitetnijem boravku u školi. Cilj nije bio kažnjavanje učenika, već zaštita njihovog razvoja. Zabrana je uvedena jer su mobiteli ometali nastavu i često bili povod za virtualno nasilje.
Pedagoginja u Osnovnoj školi Čerin Marija Prusina pojasnila je s kakvim su se problemima suočavali.
“Snimali su nastavnike i učenike i to objavljivali na društvenim mrežama. Također su koristili mobitele tokom nastave, čime su je ometali. U školi redovno govorimo o vršnjačkom nasilju kroz radionice”, kazala je Prusina.
Reakcije učenika i roditelja
Roditelji su ovu odluku odmah podržali, zbog čega su mjere relativno lako provedene. Iako je u početku bilo otpora među učenicima, vremenom su prihvatili nova pravila.
Učenici i roditelji svjedoče da je ranije dolazilo do čestih zloupotreba.
“Dolazilo je do vršnjačkog nasilja – fotografisanja i uznemiravanja i učenika i djelatnika škole. Tokom malih odmora djeca su stalno bila na telefonima i nisu komunicirala niti izlazila vani.”
“Najviše se nasilje dešavalo putem digitalnih mreža – vrijeđanja i psovki, što nije bilo dobro za djecu.”
“Nakon tri godine mnogo je lakše nego na početku. Provodimo više vremena zajedno i više komuniciramo.”
“Meni je bilo draže kada smo imali mobitele, ali se naviknemo. Nije me previše remetilo – ako je nastava zanimljiva, slušamo, a ako nije, nešto pogledamo.”
Vidljivi rezultati mjera
Poruka škole je jasna. Tehnologija ima svoje mjesto u životu svakoga djeteta, ali ne smije zamijeniti djetinjstvo. Slične pravilnike danas imaju i mnoge druge škole.
Predsjednik Udruge roditelja „Naša djeca 2014“ Luka Mandić kaže da su promjene vidljive, posebno kod starijih učenika.
“Primjećuju se blaga poboljšanja, naročito kod starijih učenika. Nema više zloupotreba poput snimanja u toaletima i sličnih situacija, dok mlađa djeca uglavnom nisu ni donosila mobitele”, izjavio je Mandić.
Poruka škole je jasna – tehnologija ima svoje mjesto u životu svakog djeteta, ali ne smije zamijeniti djetinjstvo.
Digitalno nasilje kao prijetnja
Zabilježeni su i slučajevi vrijeđanja putem poruka i školskih grupa, što je kod djece izazivalo nelagodu i stres. Zbog toga su neke škole, poput Osnovne škole Bartola Kašića u Mostaru, također zabranile korištenje mobitela, a pojedine su zabranu proširile i na nastavnike – kako bi dali primjer učenicima.
Službena evidencija o sajber nasilju se ne vodi, ali nadležni upozoravaju na sve učestalije slučajeve.
Glasnogovornica Ministarstva unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona Ilijana Miloš upozorila je da digitalno nasilje može imati i obilježja krivičnog djela.
“Digitalno nasilje u određenim slučajevima može imati obilježja krivičnog djela. U zavisnosti od konkretnog slučaja, može se raditi o ugrožavanju sigurnosti, uhođenju, psihičkom nasilju ili ucjeni, za što su predviđene novčane kazne, ali i kazne zatvora”, izjavila je Miloš.
Uloga roditelja i institucija
Roditelji su prva linija zaštite djece. Poruka nadležnih upućena je roditeljima, školama i mladima – svaki oblik nasilja, pa i digitalnog, potrebno je prijaviti policiji, jer se samo zajedničkim djelovanjem može zaštititi žrtva i spriječiti teže posljedice.
federalna.ba