Trebinjski susret delegacija RS-a i Srbije najavio reaktivaciju trebinjskog aerodroma i HE Buk Bijela
Kada govorimo o vanjskoj politici i saradnji, svako se drži svojih partnera i interesa. Posljednji susret delegacija Republike Srpske i Srbije najavio je reaktivaciju dva zajednička projekta - Aerodrom Trebinje i Hidroelektrane Buk Bijela. Prvom se protivi Hrvatska, a drugi nema podršku ni naše zemlje, ni Crne Gore, a osporen je i pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine.
Demagogija u subotu, projekti u nedjelju. Na ekskurziji delegacije Srbije i Vlade RS-a u Trebinju reaktivirana su dva projekta - Aerodrom Trebinje i kontroverzni projekat HE Buk Bijela.
„Na današnjem sastanku smo razgovarali i o važnim projektima, od kojih ne odustajemo. A to je prije svega izgradnja aerodroma ovdje u Trebinju. Drugi projekat jeste sistem hidroelektrana Buk Bijela koji obuhvata 3 elektrane - Buk Bijelu, Foču i Paunce“, kazao je predsjednik RS-a Milorad Dodik.
„U cijeloj toj priči aerodrom upotpunjava ponudu Trebinja i Hercegovine i ja vjerujem da ćemo ga realizovati“, kazao je premijer Srbije Miloš Vučević.
Šta je i čiji je interes Aerodrom Trebinje? Dodikov opšti društveni interes Srbija finansira, Hrvatska se protivi. Susjedi imaju rok do juna da se izjasne, reći će Dodik. Inače, Aerodrom Trebinje kao firma postoji još od 2020. godine i to u vlasništvu društva s ograničenom odgovornošću, Aerodromi Srbije. Aerodrom planiran u mjestu Taleža trenutno nema ni piste ni terminala, ali zato ima direktora. Eksperti su skeptični o uspjehu, ali i o samoj potrebi ovog aerodroma.
„Govorimo o 25.000 vrlo siromašnih stanovnika. Ne grade se aerodromi za 25.000 stanovnika. Uz to, u neposrednoj okolici, samo 30 minuta od Trebinja postoji Aerodrom Dubrovnik, koji ima užasno veliki broj letova i linija. Tu su još i Aerodrom Tivat i Aerodrom Mostar. Nema teoretske šanse da se Trebinje uspije profilisati u takvom okruženju“, upozorava Alen Šćurić, analitičar i stručnjak za avijaciju.
Za razliku od trebinjskog aerodroma, drugi aktivirani projekat, HE Buk Bijela, na gornjem toku rijeke Drine je mnogo ozbiljniji. Ovaj zajednički projekat Elektroprivrede Republike Srbije i Elektroprivrede entiteta Republika Srpska, vrijedan oko 250 miliona eura, miruje od 2021. godine. Gradnja je počela 2021. Međutim, ubrzo je zaustavljena zbog spora o koncesijama koje je pokrenuo Ustavni sud. Od tada čekaju i Kinezi, ponude dostavili, bez tendera, a ugovore nikada nisi dobili.
„Kad je u pitanju Buk Bijela, kao i drugi veliki, pod navodnim znacima, investicioni projekat aerodrom, ovdje se ne radi o klasičnim investicijama, nego se radi o intenziviranju, proširivanju i ustavno upitnom tumačenju prava u paralelnim i specijalnim odnosima između Republike Srpske i Srbije. Pored toga, postoje i formalni propusti koji se osporavaju u cijelom predmetu, a to je da je neposredna dodjela same koncesije izigrana na način da nije bilo raspisivanja javnog natječaja za dodjelu koncesije“, objašnjava Muharem Cero, ekspert za državnu imovinu.
Međutim, problemi nisu samo pravne naravi. Oba projekta predstavljaju i potencijalne ekološke probleme. HE Buk Bijela predstavlja ekološki izazov za Crnu Goru, te bi njena izgradnja, smatraju, ugrozila Nacionalni park Durmitor. S tim je saglasan i UNESCO, koji je zatražio da BiH izvrši novu procjenu utjecaja hidroelektrane na životnu okolinu. Ironično je što BiH nije ni inicirala izgradnju, već entitet RS.
„Akumulacija Buk Bijela bi bila oko 6 kilometara od Nacionalnog parka Sutjeska i od lokaliteta nominiranog kao emerald područje. Buk Bijela i ostale planirane hidroelektrane na gornjoj Drini i njenim pritokama fragmentirat će najvažnije preostalo stanište ugrožene riblje vrste mladice, koja se nalazi još samo u Jugoistočnoj Evropi“, navodi Nina Kreševljaković, pravna savjetnica AARHUS centra u BiH.
Cero upozorava kako se ovdje radi i o pitanju potpanja velikih površina šumskog zemljišta: „Po informacijama koje se kreću u javnom prostoru, radi se o oko 80 hiljada hektara šumskog zemljišta koje bi u sklopu izgradnje ove 3 hidroelektrane trebalo biti predmet potapanja“.
Važno je spomenuti i da je Tužilaštvo BiH obustavilo istragu o neprovođenju odluke Ustavnog suda BiH. A ministri iz RS-a i dalje otvoreno blokiraju imenovanje Komisije za koncesije koja bi po odluci suda trebala riješiti spor BiH i entiteta RS-a, koji se nezakonito upustio u izgradnju bez saglasnosti države. Uzimajući u obzir sve sporove i poteškoće dogovorenih projekata, da se zaključiti da je mogućnost njihove provedbe izuzetno mala. Čini se da je za građane najbolje da sve ostane na maketama.
federalna.ba