Tona peleta 900 maraka: Dok potražnja diže cijenu, sirovine sve manje

Novi udar na ionako skroman standard građana. Oni koji na proljeće nisu uspjeli kupiti pelet za zimsku sezonu, ovu će sirovinu sada platiti pravo malo bogatstvo. Pelet ove jeseni vrijedi gotovo kao zlato, barem za prosječan kućni budžet. Tona se prodaje i za 900 maraka, a prosječnom domaćinstvu za zimu trebaju tri do četiri tone. Potražnja raste, s njom i cijena, sirovine je sve manje, a značajan dio peleta odlazi i na evropsko tržište. Hoće li ogrjev ove zime za mnoge postati nepriuštivi luksuz?

Tržište bez kontrole

Padom temperatura građane je dočekao novi cjenovni šok. Na internetskim oglasima cijena peleta dostiže 850, a s isporukom i 900 maraka.

„Ovo nekontrolisanje tržišta, ova nemogućnost da se ograniče marže i sve ovo što se dešava nema nikakvo opravdanje, a znamo da su sva opravdanja danas vezana za sve ovo što se dešava na svjetskom tržištu, vezano za naftu i naftne derivate“, kazala je Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja potrošača „DON“ iz Prijedora.

Udruženja potrošača upozoravaju na rast cijena i pozivaju nadležne da zaustave vještačko pumpanje cijena.

Cijene ovise o standardu kvaliteta i klasi

Posljednji podaci Federalnog ministarstva trgovine za septembar pokazuju da je tona peleta bila 750 maraka. Građani su početkom godine tonu plaćali 550 ili 650 maraka.

„Stanje što se tiče cijena je takvo da je trenutna cijena po toni s PDV-om, što je bitno naglasiti – veleprodajne cijene su bez PDV-a, ovo su maloprodajne cijene – 830 do 850 maraka. Cijene ovise o standardu kvaliteta i klasi, te o tome je li u cijenu uračunat prevoz ili nije“, navodi Muhamed Helać, direktor kompanije za proizvodnju peleta.

Na tržištu ga ima, ali se ne zna do kada

Sada je nagli skok potražnje jer se bliži grijna sezona. Na tržištu peleta ima, ali ne zna se do kada. Ovo je period kada se veća količina peleta izvozi i na tržište Evropske unije. Dodatni problem je i u nabavci sirovine – piljevine nakon obrade namještaja, jer je proizvodnja u drvnoj industriji opala posljednjih godina.

Helać pojašnjava da probleme imaju i s nabavkom sirovine iz šumarstva.

„Što se tiče same sirovine u šumarstvu koju mi direktno uzimamo iz šumarstva i koristimo za proizvodnju peleta, imamo poteškoće i u nabavci toga, s obzirom na to da je problem radne snage“, kazao je Helać.

Proizvođači traže povoljniju sirovinu

Iz Udruženja certificiranih proizvođača peleta u Bosni i Hercegovini upozoravaju da dio trgovaca pokušava maksimalno iskoristiti aktuelnu situaciju na tržištu.

Goran Ivanović, predsjednik Udruženja certificiranih proizvođača peleta u Bosni i Hercegovini, smatra da bi rješenje trebalo tražiti u povoljnijoj nabavci većih količina sirovine.

„Mislim da je rješenje u samom tom omogućavanju povoljnijih većih količina sirovine. Da nam šume kažu: dajte za određene kategorije stanovništva da napravimo dobre cijene, da nam daju sirovinu po povoljnijim cijenama“, kazao je Ivanović.

Prosječnom domaćinstvu za jednu sezonu grijanja potrebno je između tri i četiri tone peleta. Građani u Njemačkoj ili Austriji, s prosječnom platom od 2.500 eura, također će izdvojiti 300 do 400 eura za tonu peleta. No, proizvođači navode da je riječ o starim zalihama te da i dalje očekuju visoke cijene na globalnom tržištu.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.