Tomas za FR: Identitet koji svjedoči arheološka baština je materijalan i jedini je vidljiv, trajan i dokazan

Studij arheologije kakav je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru prvi je takvog tipa u Bosni i Hercegovini. O njegovu osnivanju, povijesti arheologije u Bosni i Hercegovini te značaju arheologije u znanosti u Nedjeljom u 10 govori pročelnik Studija arheologije dr. Tino Tomas.

Prof. Tomas govorio je o nalazištima tijekom radova na velikim infrastrukturnim projektima u Bosni i Hercegovini, prvenstveno na trasi autoceste koridora Vc. Tijekom radova, prije početka gradnje tunela Kvanj, južno od Mostara, pronađeno je značajno helenističko nalazište i po kvaliteti i po kvantiteti. O tom nalazištu, zakonskoj regulativi, ali i našem nemaru, kada je u pitanju kulturno-povijesno blago, govori prof. Tomas.

„Često se ti materijalni ostaci identificiraju s našim modernim identitetom. Oni često to jesu i mi ih obilježavamo sintagmom kulturno-povijesna baština. Mi danas imamo niz identiteta i često su utemeljeni na različitim društvenim kategorijama. Ovaj identitet, koji svjedoči  arheološka baština, materijalan je i jedini je vidljiv, trajan, dokazan i citiran u znanstvenoj literaturi. I mi možemo za određeni prostor i određenu zajednicu vezati arheološku baštinu kao identitetsko obilježje te zajednice i etnosa“, kazao je prof. Tomas, govoreći o arheološkim nalazima kao dijelu transgeneracijskog identiteta.

Prof. Tomas govorio je o zakonskim rješenjima u području zaštite, djelovanju zavoda za zaštitu spomenika, projektima na kojima radi Studij koji vodi, ali i o našem odnosu prema baštini i nalazima.