Tempirana bomba - Iranska flota starih tankera prijeti katastrofalnim izlijevanjem nafte
Dotrajali tankeri nafte u iranskoj “floti iz sjene”, koja krši sankcije, predstavljaju tempiranu bombu, a ekološka katastrofa je, kako upozoravaju stručnjaci za pomorsku sigurnost, samo pitanje vremena. Takvo izlijevanje nafte moglo bi biti znatno veće od katastrofe Exxon Valdeza 1989. godine, kada je u more iscurilo 37.000 tona sirove nafte, prenosi The Guardian.
Analiza stanja flote
Prema procjeni Pole Star Globala, 29 iranskih brodova nestalo je s radara isključivanjem satelitskih identifikacijskih sistema nakon što su Sjedinjene Američke Države u decembru zaplijenile venecuelanski tanker. Polovina brodova bila je starija od 20 godina, što je preporučeni sigurni vijek trajanja, a zbog operacija u sjeni, vjeruje se da su loše održavani i ne zadovoljavaju međunarodne sigurnosne standarde. Nova analiza stavlja sedam od 29 brodova u kategoriju ekstremnog rizika jer su stariji od 25 godina, dok su tri starija od 30 godina. Pet brodova istovremeno su staro i spadaju u klasu “velikih tankera za sirovu naftu”, sposobnih primiti oko 300.000 tona nafte.
Rizici i prethodni incidenti
U posljednjih nekoliko godina prijavljeno je više od 50 incidenata sa “sjenovitim” tankerima širom svijeta, uključujući sudare i izlijevanja nafte. Devet izlijevanja, od Tajlanda do Italije i Meksika, pripisano je ruskim brodovima iz “flote iz sjene” između 2021. i 2024. godine. Ipak, iranska flota je malo analizirana, iako stručnjaci upozoravaju da su rizici ogromni.
Finansijski i ekološki utjecaj
Brodovi flote obično nisu osigurani, što znači da bi troškove sanacije izlijevanja snosila zemlja u kojoj se incident desio. Procijenjeni trošak mogao bi biti između 860 miliona i 1,6 milijardi dolara. Procjenjuje se da flota brodova nafte broji stotine plovila, čineći oko 17% globalne flote tankera. Rusija ima najveću “flotu iz sjene”, a dva ruska starija tankera izazvala su veliko izlijevanje u Crnom moru u decembru 2024. godine.
Saleem Khan, direktor analitike u Pole Star Globala, upozorava da iranska flota ima neke od najstarijih tankera na svijetu, često daleko izvan sigurnog životnog vijeka. On kaže da je samo pitanje vremena kada će neki od ovih brodova nasukati se i raspasti ili izazvati eksploziju i izlijevanje nafte. Khan ističe da ovi tankeri prevoze naftu, često pod pritiskom, te da na brodu postoji ogromna količina mašinerije koja mora savršeno funkcionirati da ne dođe do požara ili eksplozije.
Mark Spalding, predsjednik Fondacije za okeane, dodaje da flota Irana predstavlja značajnu i rastuću prijetnju okolišu. On naglašava da pitanje nije hoće li doći do incidenta, nego kada i koje obalne zajednice i morski ekosistemi će platiti cijenu. Stručnjaci su duboko zabrinuti jer ekološki aspekt operacija sjenovite flote do sada nije dobio dovoljnu pažnju.
Tajne operacije i sankcije
Brodovi koriste lažne zastave, lažno vlasništvo i blokirane AIS satelitske sisteme kako bi transportovali sankcionisanu robu. Trgovina sankcionisanom naftom procjenjuje se na milijarde dolara godišnje. Sjedinjene Američke Države su najaktivnije u zapljenama, dok su Francuska, Njemačka i Estonija također presretale brodove, a Velika Britanija prijeti zapljenom tankera povezanog s Rusijom.
Stručnjaci preporučuju pojačano satelitsko praćenje, stroge inspekcije luka i zabranu ulaska brodova koji ne mogu dokazati sigurnost. Međunarodna pomorska organizacija (IMO) odgovorna je za regulaciju, a njen pravni odbor razmatra postojeće propise i razvija upute za bolje registracije, veću transparentnost i jaču međunarodnu saradnju.
Kombinacija starosti brodova, nedostatka osiguranja i smanjenih standarda održavanja pod sankcijama stvara povećan rizik od katastrofalne ekološke štete. Jedan incident mogao bi dovesti do toksičnih izlijevanja nafte, masovnog pomora morskih organizama, zagađenja stotina milja obale i ozbiljnog utjecaja na zdravlje i život lokalnog stanovništva.
federalna.ba