Teheran pod otrovnim oblakom: satelitski snimci otkrivaju da su naftni požari gorjeli danima

Nekoliko dana nakon intenzivnih bombardovanja izraelskih snaga na naftnu infrastrukturu u iranskoj prijestolnici, satelitski snimci i svjedočanstva građana ukazuju na razmjere ekološke i zdravstvene krize koja se razvija. Požari izazvani napadima na skladišta goriva i rafinerije i dalje gore, dok se gusti oblaci otrovnog dima nadvijaju nad gradom u kojem žive milioni ljudi, piše The Guardian.

U napadima izvedenim 7. marta pogođeno je više ključnih energetskih objekata, a posljedice su bile gotovo trenutne. Oblaci dima, puni čađi, čestica nafte i sumpor-dioksida, prekrili su nebo iznad grada. Samo nekoliko sati kasnije, kiša koja je pala u Teheranu dodatno je pogoršala situaciju – padavine su, prema svjedočenjima, bile zasićene otrovnim česticama, stvarajući fenomen koji su građani opisali kao “crnu kišu”.

Stanovnici prijavljuju niz zdravstvenih problema, uključujući glavobolje, iritacije očiju i kože te otežano disanje. Stručnjaci upozoravaju da bi to mogli biti tek prvi simptomi, dok dugoročne posljedice mogu uključivati ozbiljne bolesti poput kardiovaskularnih oboljenja, oštećenja DNK, kognitivnih poremećaja i raka.

Ključni objekti pogođeni napadima

Prema dostupnim informacijama, pogođena su najmanje četiri velika energetska postrojenja u i oko Teherana. Među njima se izdvaja skladište Shahran na sjeverozapadu grada, iz kojeg se danima uzdizao gust stub dima vidljiv kilometrima daleko. Napadnuti su i naftni depo Aqdasieh na sjeveroistoku, rafinerija na jugu grada te postrojenje Shahid Dolati na zapadu.

Satelitski snimci, uključujući i one koje je zabilježila Evropska svemirska agencija, pokazali su da su požari na nekim lokacijama tinjali i deset dana nakon napada. Dok su pojedini požari počeli slabiti, na drugim lokacijama i dalje su bili vidljivi otvoreni plamen i dim.

Svjedočanstva građana: “Zrak je postao neizdrživ”

Stanovnici Teherana opisuju dramatične promjene u svakodnevnom životu. Jedna građanka izjavila je da je bazen koji su koristili kao rezervni izvor vode nakon napada postao potpuno crn, dok su ulice prekrivene masnim, klizavim slojem.

Iako je zagađenje zraka u gradu dugogodišnji problem – djelimično zbog korištenja mazuta, niskokvalitetnog goriva – stručnjaci ističu da su posljedice ovih napada daleko ozbiljnije. Čestice oslobođene eksplozijama talože se na automobilima, zgradama i cestama, stvarajući dodatni rizik za zdravlje stanovništva.

Naučna objašnjenja: kako nastaje “crna kiša”

Prema riječima istraživača Akshaya Deorasa sa Univerziteta u Readingu, simptomi koje građani prijavljuju u skladu su s izlaganjem dimu iz naftnih požara. Takvi požari oslobađaju sumporne i azotne spojeve koji, u kontaktu s kišnicom, mogu formirati kiseline.

Kapljice kiše, objašnjava Deoras, djeluju poput “malih spužvi”, prikupljajući zagađivače iz zraka dok padaju. Upravo zbog toga dolazi do pojave tzv. crne kiše, koja dodatno kontaminira tlo, vodu i površine u gradu.

Generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adhanom Ghebreyesus upozorio je da napadi nose ozbiljan rizik kontaminacije hrane, vode i zraka, što može imati posebno teške posljedice za djecu, starije osobe i hronične bolesnike.

Slična upozorenja dolaze i iz UN-ovog programa za zaštitu okoliša, koji navodi da je gusti dim iz zapaljenih naftnih postrojenja direktno udisan od strane stanovništva, uključujući i one najmlađe. Organizacija ističe da ovakve situacije mogu dovesti do dugoročnog zagađenja tla i podzemnih voda, kao i kontaminacije poljoprivrednih kultura.

Ekološke posljedice i širi regionalni kontekst

Iran je napade opisao kao “ekocid” – termin koji se koristi za namjerno i široko uništavanje okoliša. Ovi događaji dolaze u kontekstu šire eskalacije sukoba u regiji, u kojoj su zabilježeni i drugi incidenti s ozbiljnim ekološkim posljedicama.

Tako su, prema izvještajima, iranski napadi pogodili i najveću luku i skladište nafte u Fudžejra, dok su napadi na brodove uzrokovali izlijevanje nafte u more. Dodatno, zabilježeni su i napadi na postrojenja povezana s najvećim svjetskim nalazištem prirodnog plina.

Profesor Andrea Sella s Univerziteta u Londonu upozorava da će razmjere zdravstvenih posljedica u velikoj mjeri zavisiti od dužine i intenziteta izloženosti zagađenju.

“Ne postoji nikakva sumnja da je dim iz ovakvih požara izuzetno štetan. Možemo očekivati dugotrajan porast respiratornih i drugih bolesti”, ističe Sella, dodajući da postoji i realna opasnost od kontaminacije izvora pitke vode.

Kako se situacija u Teheranu i dalje razvija, stručnjaci upozoravaju da bi posljedice mogle trajati godinama, pa čak i decenijama, ostavljajući dubok trag na zdravlje stanovništva i okoliš u cijeloj regiji.

federalna.ba