Tanković: Proizvođači najodgovorniji u lancu za sigurnost hrane te svog kredibiliteta kod potrošača
Svjetski dan hrane u Bosni i Hercegovini obilježen je danas konferencijom u Zenici, koja se održava pod nazivom „Zajedno za bolju hranu i bolju budućnost“ koju su organizirali Agencija za sigurnost hrane BiH i Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
Konferencija je okupila vodeće stručnjake, institucije i partnere iz oblasti poljoprivrede, sigurnosti hrane, inspekcijskih službi, akademske zajednice i međunarodnih organizacija (FAO), koji zajednički razmatraju izazove i perspektive prehrambenih sistema, sigurnosti hrane i standardizacije domaćih proizvoda u BiH.
Direktor Agencije za sigurnost hrane BiH Sanin Tanković istakao je kako primjena propisa i standarda koje primjenjuju zemlje Evropske unije, mora biti dosljedna te da stručni timovi detaljno analiziraju svaku pojedinu aktivnu tvar pesticida koji se primjenjuju u proizvodnji hrane. Nedonošenje novih pravilnika, dodao je, najveći je izazov za njega, kao direktora te same agencije na čijem je čelu.
-Mi imamo set od, nekih, 15-ak pravilnika, koji su spremni i koji su usaglašeni s legislativom EU, ali koji, samo, čekaju da neko kaže: To bi trebalo da usvojimo- kazao je Tanković.
Dodao je kako ti dokumenti ne zadiru u “niti u jednu nadležnost”, jer se, podvukao je, radi samo o brojevima i parametrima. Na pitanje o kapacitiranosti inspekcija na svim nivoima vlasti, odgovorio je kako je uvijek malo inspektora na terenu, ali i da je državni aparat BiH toliki da ne može podnijeti angažman tolikog broja inspektora.
-Do inspektora je, odnosno njihovih šefova, kako će organizovati svoj posao. Ja, koliko znam, u svakom kantonu u Federaciji BiH imate inspektore za hranu. Međutim, pored inspektora za hranu, imate sanitarne, veterinarske, sanitarne inspektore…
Svi oni su jedan lanac, bitnih karika u lancu koji obezbjeđuju sigurnost hrane. Da rizik od kontaminacije lošom hranom bude sveden na jedan minimum. U Republici Srpskoj, isto tako, imaju inspektorati na republičkom, općinskom nivou…Imate ove iste inspekcije koje sam pobrojao.
Na državnom nivou to je, uvijek, malo nezgodno. Tu nemamo inspekciju za hranu, ali zato imamo graničnu veterinarsku inspekciju, inspekciju za unutarnji promet za objekte koji izvoze u EU. U suštini, stvar je edukacije. Ali, što je rekao moj kolega, doktor Mandra (Muamer-op.a.), ne možete se samo osloniti na inspektora- naglasio je Tanković.
Dijametralno je, istakao je, suprotan koncept inspekcije koji je bio u bivšem sistemu, odnosno bivšoj Jugoslaviji i sadašnjem sistemu u BiH.
-U bivšem sistemu, inspektor je potpisivao svaku pošiljku i rekao: Ta pošiljka je ispravna! I on je, svojim potpisom, to garantovao. Danas je druga stvar. Danas inspector na certifikatu potpisuje da ta pošiljka dospijeva iz obkjekta u kojem se provode sve propisane mjere. Znači, ne znači da se neće potkrasti neka greška i da neće biti neki problem, ali on kaže: U tom objektu se radi uzorkovanje na mikrobiologiju, na residue inspekcije…
Znači, iz tog je razloga bitno da smo, svi u lancu, podjednako odgovorni - što se tiče subjekata u poslovanju sa hranom. Znači, oni su ti koji moraju da odrade veliki broj analiza, kako bi se olakšao rad jednog inspektora.
Oni su najodgovorniji u lancu - kazao je Tanković, koji je potvrdio novinarsku konstataciju kako, u stvari, proizvođači na taj način čuvaju i vlastiti kredibilitet kod potrošača.
Direktor INZ-a Muamer Mandra istakao je kako je Zeničko-dobojski kanton srce prehrambrene industrije BiH te da u lancu odgovornosti svoju ulogu imaju i laboratorije INZ-a, na čijem je čelu.
-Sve ono što danas konzumiramo, što se nalazi na našim trpezema, prošlo je i našu kontrolu. Mi, unutar INZ-a, govorimo o konceptu “one health” – jedno zdravlje, gdje znamo da je zdravlje ljudi, životinja i okoliša međusobno povezano.
Ako, na bilo koji način, narušimo jednu od bilo kojih karika tog lanca, narušit ćemo kompletan sistem. Dakle, naša je uloga da vršimo kontrolu zdravstvene isprevnosti hrane i da blagovremeno obaviještavamo nadležne institucije i javnost- kazao je Mandra.
Količine i broj analiza, dodao je, morat će u narednom periodu prestruktuirati te s proizvođačima dogovoriti šta je to što treba, ali i u kojoj količini uzoraka dolaziti na analize u njihove laboratorije.
federalna.ba/Fena