Talas štrajkova potresa Njemačku

U Njemačkoj gotovo svakog mjeseca neko štrajkuje. Spisak nezadovoljnih je golem – od poljoprivrednika, mašinovođa, autoprijevoznika, ugostitelja. Nezadovoljstvo se kreće od visine plaća i uvjeta rada do poskupljenja cestarina, ali i smanjenja subvencija u sklopu mjera štednje kojima se nastoji zakrpati velika, nekoliko milijardi teška, rupa u budžetu za ovu godinu.

U Njemačkoj, evropskoj sili, koja se bori sa snažnom mješavinom kratkoročnih i dubljih strukturnih problema, svako malo neko štrajkuje. Zaposleni na taj način traže veće plaće s obzirom na to da je stopa inflacije u prošloj godini iznosila 5,9 posto. Željezničko osoblje, vozači kamiona, poljoprivrednici – samo su neki od onih koji širom Njemačke štrajkuju i protestiraju.

„Mislim da oni moraju nastaviti pregovarati kako bi postigli rezultate i da se to ne prenese kao trošak po korisnike“, kaže jedan od stanovnika Kelna.

„Mislim da je njihovo pravo da štrajkuju. Lično, meni ne smeta“, dodaje drugi stanovnik Kelna.

Obustavom željezničkog saobraćaja na tri dana, sindikat mašinovođa nastoji izboriti ustupke u kolektivnom ugovoru. Od poslodavca, Deutsche Bahna, traže smanjenje radnog vremena sa 38 na 35 sati sedmično, povećanje plaća za 555 eura, kao i jednokratnu pomoć za prevazilaženje posljedica inflacije i to u iznosu od čak tri hiljade eura. Međutim, poslodavac, koji je u stalnoj krizi sa dugovima od 30 milijardi eura , nudi im da izaberu - fleksibilnost radnog vremena ili njegovo skraćivanje uz smanjenje plaće, što mašinovođe smatraju provokacijom.

„Uključili smo radne sate u našu posljednju ponudu. Spremni smo na modele fleksibilnog radnog vremena. Spremni smo da razgovaramo o tome, ali ova spremnost na razgovor nije naišla na recipročnu reakciju sindikata. Vjerujemo da su pregovori jedini način da se pronađe rješenje“, kazala je Anja Bröker, glasnogovornica Deutsche Bahna.

Procjenjuje se da bi najnoviji štrajk njemačkoj ekonomiji mogao donijeti nove ogromne gubitke. Posebno bi mogle biti pogođene branše ovisne o željezničkom transportu. Osim njemačkih kompanija, posljedice štrajka mašinovođa osjetit će i kompanije susjednih zemalja. Kroz Njemačku prolaze šest od ukupno 11 evropskih željezničkih koridora za transport roba tako da se očekuju zastoji u lukama ali i isporukama, prije svega, metalnoj, hemijskoj i automobilskoj industriji, kao i dopremanje uglja termoelektranama. Štrajk mašinovođa poklopio se sa protestima poljoprivrednika koji su svojim traktorima blokirali njemačke saobraćajnice. Poljoprivrednici, protestom koji nazivaju najvećim u historiji, žele iskazati nezadovoljstvo vladinim najavljenim ukidanjem subvencija za kupovinu dizel goriva i novih poljoprivrednih mašina, a sve u sklopu novih mjera štednje.

„Potrebna nam je politika koja stavlja našu profesiju ponovo u centar društva i priznaje da naša profesija ima pravo da postoji“, smatra Reinhard Jung, glasnogovornik organizacije Slobodni farmeri.

Ukidanjem subvencija poljoprivrednicima, koje inače postoje još od 1951. godine, vladajuća koalicija koju čine koju čine SPD, Zeleni i neoliberalni FDP, zapravo pokušava zakrpiti rupa u budžetu za ovu godinu od 17 milijardi eura, koja je nastala odlukom Ustavnog suda da zabrani saveznoj vladi nova zaduženja i unošenje određenih izdataka u budžet. „To je veliki stvarni ekonomski udarac za nas, što je posljednja kap koja je prelila čašu“ dodaje Jung.

Protest poljoprivrednika natjerao je vladu da djelimično odustane od inicijalne odluke i predloži postepeno ukidanje subvencija tako što će se olakšica za dizel poljoprivrednicima u ovoj godini smanjiti na 40, a potom po 30 posto do 2026.

„Ponoviću još jednom: niko ne treba gajiti iluzije. Lako bi se mogli napisati uvodnici na više stranica potrebe postepenog smanjenja subvencija. Ali svaki mali korak će dovesti do toga da mnogi uglas kažu – ali ne ove subvencije! Smatram da, ako to bude naš stav, nećemo nijednu subvenciju nikada smanjiti“, poručio je Olaf Scholz, kancelar Njemačke.

Poljoprivrednici traže da vlada poništi sve uštede koje je planirala na njihovu štetu.

„Zabrinuti smo za svoju egzistenciju ako ovi zakoni budu usvojeni kako su to političari namjerili. I ne samo za svoju egzistenciju, već i za naše uposlenike, i oni koji koriste naše usluge. Da ovo bude povučeno, kao što tražimo od početka“, navodi njemački poljoprivrednik.

„Nadam se da će vlada zaista početi drugačije razmišljati. Nisam tu da oborim vladu, samo je želim probuditi i lijepo zamoliti da napravi zaokret u svojoj politici, jer ovako više ne može. Moraju pomoći građanima, srednjoj klasi, jer je snažna poljoprivreda, snažna srednja klasa jedan od stubova našeg društva“, riječi su još jednog poljoprivrednika.

Poljoprivrednicima su se pridružili i autoprijevoznici i špediteri. Zahtijevaju smanjenje cestarina i cijena dizela, te povećanje ulaganja u infrastrukturu.

„Povećanje cestarina mi više ne možemo podnositi. Nije moguće održati preduzeće ako plaćamo dvostruko više, a zauzvrat ne dobijamo ništa. Novac koji će uzeti od nas politika koristi za druge stvari. Za poboljšanje pruga, za druge zemlje, svugdje se koristi, samo ne za ceste, parkinge, odmarališta, sve ono što je nama bitno kako bi mogli održavati privredu u funkciji“.

Svađa oko budžeta pojačala je napetosti u tročlanoj koalicijskoj vladi čijim radom nakon više od polovine njenog četverogodišnjeg mandata, nije zadovoljno visokih 82 posto birača. Prema anketama veliki dobitnici krize su opozicioni demokršćani i krajnje desna Alternativa za Njemačku.

„Potpuno je jasno da je kritika dio demokratije. Potrebna je i sastavni je dio demokratije. Na to se niko ne smije žaliti. Ja to svakako ne činim. Cilj naravno ne opravdava svako sredstvo“, dodaje Scholz.

Nakon što je vlada donijela odluku o mjerama štednje, koje podrazumijevaju i smanjenje socijalne pomoći, očekuje se da će budžet u Bundestagu biti odobren tokom januara, a onda i na sjednici Bundesrata 2. februara. Do tada je na snazi tzv. privremeno upravljanje budžetom. Svi navedeni problemi, podstakli su ekonomiste da Njemačku nazivaju evropskim bolesnikom. Napominju da je njemačka ekonomija zbog visokih troškova energije, rekordno visokih kamatnih stopa, te pada globalne potražnje, prošle godine bila najslabija od velikih članica eurozone. MMF procjenjuje da će najveća evropska ekonomija u ovoj godini bilježiti rast od tek 0,9 posto, što je znatno ispod prosjeka za razvijene zemlje od 1,4 posto.

federalna.ba